SDP-ovi članovi Odbor za Ustav, njih šestero, poslali su u saborsku proceduru Prijedlog zakona o referendumu uz jedan glas protiv, i to onaj oporbenog laburista Dragutina Lesara. Dok, naime, vladajuća garnitura na čelu s predsjednikom Odbora Peđom Grbinom smatra da je riječ o uvođenju reda i kontrole, Lesar i vanjski član Odbora Nenad Zakošek upozoravaju da je riječ o ograničavanju prava građana na referendumu i udaru na demokraciju. Po običaju, drugih oporbenjaka nije bilo, baš kao ni ostalih vanjskih članova Odbora.
Iako su nakon nedavno provedene javne rasprave usvojeni neki komentari, glavne primjedbe i dalje su ostale u prijedlogu zakona. Ključna se zamjerka odnosi na prikupljanje potpisa u uredima državne uprave za što se zalažu vladajući pravdajući to time da se ''potpise dosad prikupljalo i po kućama, i po sakralnim objektima i u javnim ustanovama, a onda se još tjednima znalo čekati na objavu broja prikupljenih potpisa. Također, nisu svi organizatori prikupljanja potpisa za referendum na građansku inicijativu bili u ravnopravnom položaju, pogotovo ako nisu iza sebe imali potporu stranaka, sindikata i/ili crkve'', podsjetio je Grbin.
Građani će moći dati svoje potpise i preko online servisa e-građani, prikupljanje će trajati 30 radnih dana i u svakom će se trenutku znati koliko ima potpisa, a uređuje se i pitanja financiranja kampanja, dodao je šef saborskog Odbora za Ustav, odbacivši prigovore da je riječ o udaru na demokraciju, pri čemu je iznio i kratak pregled referendumske prakse u nekim drugim zemljama Europske unije.
Što se rješava Ustavom, a što zakonima?
S obzirom na to da se zakonskim prijedlogom nastoji i ograničiti i djelokrug pitanja koja bi mogla dospjeti na referendum, Lesar je podsjetio da je to ''materija koju se rješava Ustavom, a ne zakonom''. Osvrnuo se i na potrebu ujednačavanja broja potpisa kada je riječ o lokalnim referendumima, a na kojima je za razliku od državnog referenduma propisan i kvorum potreban da bi referendum 'prošao'.
Predloženi zakon smatra ''manjkavim u procedurama i opstrukcijom prava građana na referendum. Primjerice nije razjašnjeno što su uredi državne uprave, a i kako će ljudi koji rade moći dati svoj potpis s obzirom na to da će se potpise prikupljati samo u radno vrijeme od osam do 16 sati i samo tijekom radnih dana? ''Moglo se onda ići na prikupljanje potpisa u policijskim postajama, koje rade 24 sata'', predbacio je Lesar, upozorivši i da je neshvatljivo ''zašto će, ako će u svakom trenutku biti poznato koliko ima potpisa, trebati 30 dana za objavu izvješća o prikupljenim potpisima?''
''Dobro je da se krenulo u uređivanje zakonodavnog okvira referenduma jer neki su prijedlozi u proceduri duže od mandata ovog saziva Sabora'', podsjetio je Zakošek. Osvrnuvši se na Grbinov pregled referendumske prakse u EU u kojem se šef Odbora pozvao i na primjer Njemačke u kojoj nema referenduma temeljem građanske inicijative, Zakošek je upozorio da to nije slučajno jer je u prošlosti te zemlje bilo zloupotreba.
Također, ''svjedoci smo inflacije referendumskih inicijativa u Hrvatskoj što je simptom nezadovoljstva, nepovjerenja i pokazuje kritički stav prema Saboru'', istaknuo je Zakošek i složio se s Lesarom da je ''potrebno precizirati što su uredi državne uprave'', a on smatra da je ''trebalo osigurati proceduru prikupljanja u javnosti, naime, spominje se agresivno ponašanje onih koji su prikupljali potpise, no što će tek biti sada kad će ljude trebati dovlačiti u urede državne uprave? Bojim se novog raskoraka između građana i predstavničkih institucija'', dodao je Zakošek koji prijedlog zakona smatra restriktivnim.
Zgražanja, restrikcije i lobiranja
Grbin je, međutim, upozorio na mogućnost produljenja prikupljanja potpisa i na 45 ili i 60 dana te kazao da je bilo zgražanja nad ''izgledom'' nekih prikupljenih potpisa u dosadašnjim referendumima, a ovime se ''uvode sigurnost i red''. Tog je stava i Grbinova stranačka kolegica Ingrid Antičević, koja smatra da prijedlog ''korigira nedostatke i kritički sagledava situaciju jer nije riječ o restrikcijama prava građana, nego o ograničavanju mogućih zloupotreba''.
''Bilo bi zanimljivo vidjeti kako izgledaju liste prikupljenih potpisa potpore kandidatima za predsjednike, a što se tiče prigovora o utjecaju različitih interesnih skupina, njihov je utjecaj i lobiranje i 20 puta veće u parlamentu, nego među građanima'', kazao je Lesar. No vladajući ostaju pri stavu da se ovime unose red i kontrola, kako je ponovio i SDP-ov Nenad Stazić, ali se i složio s Lesarom da bi bilo dobro vidjeti potpise za predsjedničke kandidature.
U svakom slučaju, riječ je tek o prijedlogu, koji sad ide u prvo čitanje, na saborske odbore pa potom na plenarnu sjednicu, podsjetio je Grbin te istaknuo da su otvoreni i za neki okrugli stol sa zainteresiranom javnošću do drugog čitanja, ali i da ga ''jako žalosti što opet nije bilo predstavnika nekih drugih stranaka, koji se ne žele izjasniti oko ovog prijedloga zakona i reći što u njemu valja, a što ne''.
