Mogu li Zagreb i ostatak Hrvatske slijediti primjer Požege, kao prvog grada u Lijepoj našoj koji je prepoznao potencijal platnenih pelena i već nekoliko godina subvencionira njihovo korištenje? S obzirom na dugogodišnji problem gospodarenja otpadom (i ne samo) u glavnom gradu, platnene pelene i kao ekološki prihvatljivije, a ne samo bolje za zdravlje djeteta i i financijski daleko isplativije nego jednokratne, mogle bi, smatraju u udruzi Roda, biti pravi pogodak – kako za smanjivanje otpada, tako i za rad na potrošačkom mentalitetu, ali i u smjeru povećanja nataliteta.
U Gradu Zagrebu godišnje se na odlagališta odloži oko 5.000 tona prljavih pelena što u prosjeku čini 5,5 posto ukupnog komunalnog otpada, a zbrinjavanje te količine jednokratnih pelena košta oko dvije milijuna kuna godišnje, izračunali su u udruzi Roda. Upozoravaju i da je s obzirom na to da je većina jednokratnih pelena napravljena od celuloze, polipropena, polietena, superapsorpcijskog spoja poliakrilata te gume, vrpce i ljepljive trake, potrebno je čak 450 godina da se razgrade u okolišu.
S druge strane, platnene pelene, koje su izrađene od tekstila, razgradit će se unutar pola godine i u potpunosti ispunjavaju prioritete i red prvenstva u primjeni propisa i politika gospodarenja otpadom jer se njihovom upotrebom sprečava nastanak otpada, jednom korištene platnene pelene može se ponovno upotrebljavati, a tekstil se reciklira i tako osigurava izvor sirovina za proizvodnju novih proizvoda.
Hrvatska bi mogla slijediti svjetsku praksu
Prednosti platnenih pelena prepoznate su u svijetu pa tako postoje uspješni primjeri programa subvencioniranja korištenja platnenih pelena, primjerice veći broj općina kanadske pokrajine Quebec subvencionira kupnju platnenih pelena. I u Velikoj Britaniji postoji više oblika sufinanciranja kupnje platnenih pelena poput vaučera ili povrata novca, a i Grad Beč vaučerom pomaže novopečenim roditeljima koji se odluče za korištenje pelena za višekratnu upotrebu.
Stoga, iako platnene pelene inicijalno čine viši trošak u odnosu na jednokratne, ali utječu na smanjenje ukupne količine otpada u Rodi smatraju da je subvencioniranje platnenih pelena ne samo u interesu roditelja, nego i lokalnih uprava. Naime, time one neće imati dodatne troškove jer preusmjeravaju ista sredstva za zbrinjavanje otpada u subvencije roditeljima, koji neće generirati otpad upotrebom i odbacivanjem jednokratnih pelena. Istovremeno, roditelji štede barem 50 posto ukupnog iznosa kojeg bi potrošili na kupovinu jednokratnih pelena kroz dvoipolgodišnje razdoblje djetetove potrebe za pelenama.
