«Bez novinara nema vjerodostojnih medija»

08. studenoga 2014.

Zaustavljanje diskriminacije u redakcijama, ukidanje RPO-a i ujednačavanje PDV-a za dnevne novine i tjednike – zahtjevi su koje su na konferenciji za novinare povodom Europskog dana obrane novinarstva, koji se obilježava 5. studenog, iznijeli Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH). Pritom su opet državi uputili apel za pomoć umjesto novinarima, novinarskoj industriji, koja je već dvaput «isposlovala» smanjenje PDV-a, a da se pritom, usprkos zauzvrat danima obećanjima, nije niti potrudila očuvati radna mjesta.

«Hrvatski mediji, posebno tiskani, u velikoj su krizi, jedva preživljavaju i država ne može ostati po strani, treba pomoći izdavačima i tiskanim medijima koji su u krizi», opetovao je predsjednik SNH-a Anton Filić, koji također smatra da «ne preostaje ništa drugo nego apelirati na vlast, pravosuđe i inspekcije da zaustave diskriminaciju u redakcijama i ukinu RPO. Slobodno novinarstvo da, ali ne diskriminaciji u redakcijama». Istaknuo je i da SNH i HND traže ujednačavanje PDV-a za novine tako da pet posto PDV-a ne bude samo za dnevne novine, nego i za tjednike jer «ako se ništa ne dogodi, ova industrija je pred izumiranjem».

Mogu li novinari biti novinari?

Međutim, kako je nedavno podsjetio h-alter.org, većina redakcija dnevnih listova preko noći je prije nešto više od godinu dana usvojila statute, koji su bili uvjet za državno smanjenje PDV-a za dnevne listove s 10 na pet posto. Naime, za prvo je  smanjenje još prije sedam godina uoči izbora zaslužan Ivo Sanader. Smanjenje se i opet u praksi pokazalo tek poreznom olakšicom za vlasnike medija – osim što nije pomoglo poboljšanju položaja novinara, zbog nepostojanja kontrole inače u načelu pozitivne odredbe statuta sustavno se i nekažnjeno krše pa novinari i dalje ne mogu biti – novinari.

Da je riječ o prevari jer smanjenje nije rezultiralo očuvanjem radnih mjesta, primjerice, posljednji val otkaza u medijima odnosi se na onaj u «24 sata» čak unatoč njihovom pozitivnom poslovanju, smatra i Filić, a i predsjednik HND-a Zdenko Duka, koji upozorava da ne postoje mehanizmi koji bi bili alati u razrješavanju situacija kada se ti statuti krše te da u tim situacijama nema nikakve zaštite vlasti. Istovremeno, strahuje i da je sve manje nade da će Ministarstvo kulture iznjedriti medijsku politiku: «Mi ćemo inzistirati na tome da ova vlast otvori javnu raspravu o medijskoj strategiji i da se nužne izmjene medijskih zakona donesu u ovom roku do sljedećih parlamentarnih izmjena». 


izvor: Hina/FaH

Vlasništvo medija – igračke u rukama ...

Sjetio se Duka i potrebe zakonskih izmjena vezanih uz transparentnost vlasništva medija kako bi se razotkrilo eventualno tajne vlasnike medija, a na tu je temu i Filić kao vanjski član Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, nedavno predložio da se na jednoj od budućih sjednica Vijeće, „premda ni sam ne zna kolika bi bila korist od toga“, pozabavi (ne)transparentnošću vlasništva nad medijima, kao i pitanjem zašto Miroslav Kutle i dalje ostaje nedostupan hrvatskom pravosuđu? Predsjedniku Vijeća Vladimiru Šeksu ta se Filićeva ideja učinila „zanimljivom“, a ni ostali članovi nisu imali ništa protiv.

Doduše, ostaje vidjeti je li Vijeću pošlo za rukom utvrditi, jer na sjednici nisu bili baš (ako uopće) sigurni, kome se obratiti po pitanjima vlasništva nad medijima i Kutle i mučilo ih je silno je li prava adresa Ministarstvo pravosuđa ili Ministarstvo kulture i tko se time uopće bavi i tko bi im pripremio neku analizu oko toga. Naime, neki takav dokument bi im trebao poslužiti kao, kako reče Šeks, „radni materijal da vide uopće što tu za Nacionalno vijeće praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije dalje može“. 

Hoće li nadležni u skorašnje vrijeme biti locirani i hoće li i kada biti sjednice, još se čeka. U međuvremenu, valja podsjetiti da se pitanjem transparentnosti vlasništva nad medijima, koje je deklarativno svima jako važno, ali konkretnih pomaka nikako nema, svojedobno i iz ne baš posve razjašnjenih razloga, osim opet načelno, bavilo još jedno Vijeće – i to ono za nacionalnu sigurnost.


izvor: daytoendimpunity.org (klikni za uvećanje)

Kad je pak riječ o (ne)sigurnosti novinara, o čemu i ne samo kroz fizičke napade i prijetnje, već i sliku domaćeg novinarstva u posljednjih četvrt stoljeća, govori i Bijela knjiga o «crnim danima hrvatskih novinara» - Kronika prijetnji i napada na novinare 1990 – 2011. nastala zahvaljujući Zboru istraživačkih novinara i koja već neko vrijeme zaziva nastavak. 

Pogotovo prilikom podsjećanja na Dan sprječavanja nekažnjavanja zločina protiv novinara, koji se obilježava 2. studenog prema prošle godine usvojenoj rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih Naroda o sigurnosti novinara i problemu nekažnjavanja zločina počinjenih protiv novinara. Rezolucija poziva države da osiguraju i promoviraju sigurno okruženje za medijske djelatnike kako bi im se omogućio rad bez prikrivenih i opasnih utjecaja koji štete slobodi informiranja, a time i javnom interesu.

«Zaustavimo nekažnjavanje!»

Tijekom prošle godine, prema izvještaju Međunarodne federacije novinara (IFJ), najmanje 108 novinara i medijskih djelatnika izgubilo je živote u ciljanim ili bombaškim napadima i drugim oružanim incidentima diljem svijeta. No, ono na što u svojim godišnjim izvješćima IFJ stalno ističe jest da je više novinara i ostalih medijskih djelatnika ubijeno za vrijeme mira nego za vrijeme rata i sukobljavanja te da se tek svako deseto ubojstvo istraži, podsjeća fairpress.eu

Stoga je prije tri godine IFEX, mreža organizacija povezanih kako bi branile i promovirale slobodu izražavanja, pokrenuo prvu kampanju u okviru borbe protiv nekažnjavanja zločina počinjenih nad novinarima i zahvaljujući njihovom trudu je i došlo do proglašavanja Dana sprječavanja nekažnjavanja zločina protiv novinara.

Ove je godine Međunarodna federacija novinara, jedna od članica IFEX-a, pokrenula kampanju «Zaustavimo nekažnjavanje 2014» (#EndImpunity), koja traje do 23. studenog, a upravo da bi podigla svijest o tom problemu i potaknula vlasti da istraže ubojstva i izvedu počinitelje pred lice pravde.

Jer, kako smo već i pisali upozoravajući na značaj novinara i medijskog integriteta, «korumpirani mediji dovode do smrti demokracije. Oni su duboko nedemokratske institucije koje državu pretvaraju u privatnu tvrtku. Demokracija, međutim, nije ni imenica, niti pridjev. Demokracija je glagol koji označava stalno provjeravanje koliko oni koji su trenutno na vlasti" (što su ovih dana odlično pokazali istraživački novinari u slučaju utaje poreza u Luxemburgu) "u nekom trenutku rade za dobrobit svih, ali novinarskih vitezova na vječnom maršu prema demokraciji sve je manje».

chevron-right