Iako je kao novinar pratio mnoštvo izbora svih razina u Hrvatskoj te parlamentarne i predsjedničke izbore kao i referendum za neovisnost u Crnoj Gori, Luko Brailo našao se prošle nedjelje 26. listopada s „druge strane“ tog procesa. Naime, preko GONG-a, kao i još neki kolege, postao je dijelom međunarodne promatračke ekipe na izvanrednim parlamentarnim izborima u Ukrajini.
Bili su to prvi „postmajdanski izbori“, nakon proljetnih nemira u Ukrajini, osobito u glavnom gradu Kijevu, ruskog „prisajedinjenja Krima matici Zemlji“, poluratnog statusa proruskih oblasti Donjecka i Luhanska gdje su izbori pod patronatom Moskve, a ne Kijeva održani u nedjelju, 2. studenog… Riječju, dovoljno razloga, motiva i novinarsko-aktivističke radoznalosti za putovanje u Harkiv, grad koji sa svojih 1,5 milijuna stanovnika predstavlja drugu najgušće naseljenu sredinu u Ukrajini, ogromnoj zemlji s više od 46 milijuna žitelja, i državu na istoku Europe koja graniči s Rusijom, Bjelorusijom, Poljskom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom i Moldovom, piše Luko Brailo za dubrovniknet.hr
Nakon brojnih letova (Dubrovnik – Zagreb – Frankfurt – Kijev – Harkiv) s kolegama iz GONG-a u jednom harkivskom hotelu „AN 2“ priključio sam se ostatku ekipe od 150 međunarodnih promatrača izbora koji djeluju pod okriljem European Network of Election Monitoring Organizations (ENEMO). Riječ je o organizaciji u čijem je članstvu 21 udruga s područja jugoistočne i središnje Europe te zemalja bivšeg Sovjetskog saveza. U ENEMO-ovoj harkivskoj ekipi našli su se promatrači iz Armenije, Kazahstana, Rusije, Rumunjske, BiH i Hrvatske. Podijeljeni smo u osam timova, a svaki tim dobio je svog prevoditelja na engleskom jeziku i vozača, a sve to kako bismo mogli lakše tijekom izbornog dana obići najmanje 12 biračkih mjesta diljem Harkiva čije je područje podijeljeno u desetak gradskih izbornih oblasti.
S druge strane procesa
U Verhovnoj Radi, odnosno ukrajinskom parlamentu je 450 mjesta, zastupnici se biraju po načelu pola/pola, a mandat im traje pet godina. Prvih 225 bira se sa stranačkih lista koje trebaju prijeći izborni prag od pet posto, dok se preostalih 225 bira izravno, jednostavnom većinom glasova birača. U cijeloj Ukrajini je više od 36 milijuna birača, a u Harkivu ih je preko milijun. No, s obzirom na trenutačnu situaciju u Ukrajini (odcjepljeni Krim te neprovođenje izbora u proruskim oblastima Donjeck i Luhansk) novi saziv Verhovne Rade ima 27 zastupnika manje.
Iako sam kao novinar pratio mnoštvo izbora svih razina u Hrvatskoj te parlamentarne i predsjedničke izbore kao i referendum za neovisnost u susjednoj Crnoj Gori, bilo mi je vrlo zanimljivo naći se s „druge strane“ tog procesa. Izborni dan za promatrače počinje ranom zorom da bismo u 7,15 sati bili na jednom od biračkih mjesta kako bismo prisustvovali sastanku Biračkog odbora čiji su članovi provjeravali koliko je izbornih listića, plavih za stranke, a žutih za pojedinačne kandidature, došlo iz Okružne izborne komisije, odgovara li njihov broj broju upisanih birača, jesu li pripremljeni popisi birača, pregledaju se biračke kabine …
Potom pod budnim okom uglavnom predsjednica i tajnica koje vode biračke odbore, na red dolazi javno pečaćenje visokih prozirnih kutija u koje se ubacuju listići. Male, tzv. mobilne kutije su namijenjene biračima koji zbog niza razloga ne mogu doći glasovati, pa ih trojica članova Odbora nose u njihove domove kako bi i oni iskoristili svoje pravo. Glasovanje počinje u osam sati ujutro i traje do 20 sati.
Što promatrači rade?
Nakon obvezne registracije kod biračkih odbora akreditacijom koju je odobrila ukrajinska Državna izborna komisija, nigdje nismo naišli na odbijanje i promatramo kako se odvija izborni proces. Primjerice, udovoljava li izborno mjesto kriterijima slobodnog i tajnog glasovanja, prisiljava li tko koga za koga će glasovati, pokušava li tko podmititi birače da glasuju za neku od stranaka ili kandidata …
Upitnik o 'votingu' sadrži 20-tak pitanja na koja valja odgovoriti, od krajnje lošeg do odličnog, a ako se na biračkom mjestu dogodi incident bilo koje vrste - takva se opažanja unosi u poseban upitnik. Ukrajinci su, uvjerili smo se u to tijekom dana, disciplinirani birači, pa naš tim, ali ni ostali u Harkivu nisu zabilježili niti jedan incident.
Nakon obilaska biračkih mjesta, koja su uglavnom smještena u školama, a ima ih i u kazališnim predvorjima, obvezno je javljanje ENEMO-vu Uredu (četiri puta dnevno u unaprijed dogovoreno vrijeme) kako bi se steklo šira slika o provođenju izbora, a potom slijedi najteži, točnije najdulji dio promatračkog posla.
Kaligrafski zapisnici
Riječ je o zatvaranju birališta, prebrojavanju glasova i ispunjavanju zapisnika o provedenim izborima na određenom biračkom mjestu. Iako živimo u vrijeme računala, u Ukrajini se zapisnici ispunjavaju ručno: gotovo kaligrafski ispisanom ćirilicom. To traje satima i tamošnji je običaj bez obzira na kompjutorsko doba. Primjerice, da bismo pratili taj dio procesa došli smo na biračko mjesto u 19,45 sati, a brojanje glasova je trajalo do 1,30 sati.
Slijedilo je ručno ispisivanje zapisnika do tri sata, da bi zatim svi glasovi, kako za stranke tako i za pojedinačne kandidate, bili spakirani u priručne koverte koje se od pakpapira s ljepilom 'izrađuju na licu mjesta'. Kad taj dio posla završe članovi biračkog odbora, a s time se slože i domaći promatrači stranaka i kandidata, tada se cijeli izborni materijal ubacuje u velike papirnate vreće. Čelnik/čelnica Biračkog odbora zatim u pratnji dvojice članova odbora te promatrača odnose izborni materijal s njihova mjesta u Okružnu izbornu komisiju i potom s promatračima čekaju da dođe njihov red za predaju izbornih materijala. U slučaju našeg promatračkog tima to je u dvorani koja izgleda kao 1946. godine potrajalo do pet sati izjutra, pa sam se obradovao počinku sat kasnije koji se za sve promatrače protegnuo do kasnog popodneva.
Pobjeda bez veselja
Dan nakon izbora je večernji 'debriefing' tijekom kojega članovi ENEMO-vih promatračkih timova iznose zapažanja i preporučuju što bi i kako moglo unaprijediti izborni proces. Taj dio posla obavlja glavni ENEMO-v Ured, uz pomoć svojih 'long term observera', odnosno svojih članova koji na samom terenu, u nizu ukrajinskih gradova mjesecima ranije prate cijeli izborni proces, od kampanje i načina financiranja, medijskog praćenja i predstavljanja kandidata do samog glasovanja tijekom izbornog dana.
Ukrajinski glasači, poznato je, odabrali su proeuropski put birajući sljedbenike aktualnog predsjednika Petra Porošenka i premijera Arsenija Jatsenjuka koji će sljedećih dana konstituirati koalicijsku prozapadno orijentiranu vladu. A nju, bez obzira na izabrani europski smjer, objektivno gledajući, čeka krvav posao s već nelegalno anketiranim Krimom, odmetnutim proruskim oblastima Donjeckom i Luhanskom… te gotovo konstantnim „smetnjama na vezi“ između Kijeva i Moskve.
Što sve još o Harkivu kao gradu mladih, ali i o rušenju Lenjinova spomenika piše Brailo, pročitajte u cjelosti u tekstu na portalu dubrovniknet.hr
