Između ureda i trgova - "otimanje" referenduma građanima?

29. listopada 2014.

Treba li za referendum prikupiti potpise samo 10 posto onih birača koji žive u Hrvatskoj ili se u taj postotak ipak računa i birače u inozemstvu – dilema je to koju bi uskoro trebao razriješiti Ustavni sud. I to na zahtjev saborskog Odbora za Ustav, koji će idući tjedan Saboru predložiti  da od ustavnih sudaca zatraži tumačenje je li inicijativa „U ime obitelji“ s obzirom na broj prikupljenih potpisa za referendum o izbornom sustavu ispunila formalne pretpostavke za njegovo raspisivanje, najavio je Peđa Grbin, SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav, na tematskoj sjednici posvećenoj Nacrtu prijedloga zakona o referendumu, o kojemu do 2. 11. traje javna rasprava.

Iako u Ustavu piše da će Sabor raspisati referendum ako to zatraži 10 posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, mnogi smatraju da je nejasno koliki je to broj birača u apsolutnom iznosu i o kojim se biračima radi pa su i tumačenja te odredbe o kojoj bi svoje naposljetku trebao reći Ustavni sud, raznolika što se pokazalo i tijekom rasprave na tematskoj sjednici Odbora za Ustav o prijedlogu zakona o referendumu.

Dok se s jedne strane, vladajući pozivaju na registar birača (iako on još uvijek nije posve pročišćen), s druge strane stoje tumačenja da je potrebno gledati popis birača pa tako Dragan Zelić, vanjski član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te izvršni direktor GONG-a, koji je u suradnji sa sindikatima osmislio svoj prijedlog, ističe da je „potrebno gledati realitet birača i uzeti u obzir njihov stvarni broj temeljem zadnjih potvrđenih popisa birača i s tim u skladu tumačiti potreban broj potpisa u korist građanskih inicijativa“, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, smatra jasnim da se odredba iz Ustava odnosi na  „isključivo na birače s prebivalištem u Hrvatskoj“.

10 posto je …

Osim o tome koliko potpisa prevedeno u konkretnu brojku zapravo znači 10 posto što je ionako, kako kontinuirano upozoravaju neki stručnjaci te organizacije civilnoga društva i sindikati, previsok prag, koji zahtijeva snažnu i gotovo u pravilu „običnim građanima“ i njihovim inicijativama nedostižnu logističku potporu kakvu mogu pružiti jedino Katolička crkva, političke stranke i sindikati, najviše je polemike kao i proteklih tjedana izazvao prijedlog vladajućih da se potpise za referendum „izmjesti s trgova u državne urede“.

Naime, rok za prikupljanje potpisa sa sadašnjih 15 kani se produžiti na 30 radnih dana, ali bi ih se moglo prikupljati samo u tristotinjak ureda državne uprave  te internetom putem sustava e-građani na što je Sever kazao da bi to bio „hendikep, jer je iskustvo pokazalo da što su potpisna mjesta bliže, to i građani lakše potpisuju“. Osim toga, „uredi državne uprave imaju svoje radno vrijeme  i ne rade vikendima tijekom koji se i prikupi najviše potpisa stoga niti produženje roka ne treba ograničavati samo na radne dane, a uostalom -  zamislite situaciju na lokalnoj razini da građani žele referendum protiv gradonačelnika u čijem uredu moraju doći dati potpis za taj referendum“, upozorio je Zelić, čiji je GONG u javnu raspravu bio uputio i vlastite komentare.


izvor: Hina/ Dario GRZELJ/ dag

Vladajuća garnitura, međutim, neprestano podsjeća na „propale“ izmjene Ustava koje su predložili, ali za njih nisu dobili potporu potpune oporbe pa je tako i Arsen Bauk, SDP-ov ministar uprave, naglasio da je „važeći Zakon liberalno utvrdio način prikupljanja potpisa, a njegova je primjena  bila još liberalnija“. Pritom je podsjetio da je Ministarstvo uprave 2010. nakon prikupljenih potpisa za referendum o Zakonu o radu „detaljno provjerilo potpise i utvrdilo propuste u popisnim knjigama i mjestima na kojima su prikupljani potpisi, no unatoč tome prikupljeni potpisi nisu bili dovedeni u pitanje. „Kad bi se potpise prikupljalo u uredima državne uprave, svakog bi se trenutka znalo koliko ih ima prikupljenih“, kazao je Bauk, no Zelić je upozorio i da „internetsko potpisivanje još nije testirano  pa s njime ne bi trebalo žuriti“.

Koga Šeks predstavlja?

Da se problem može riješiti samo izmjenama Ustava i ustavnog Zakona o Ustavnom sudu, kazao je i Vladimir Šeks, HDZ-ov potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, istaknuvši pritom da „on nije ta osoba koja može iznositi službena stajališta stranke kojoj pripada jer ih ne zna“, a osobno smatra da je „ključno pitanje postoji li politička volja š to trebaju razriješiti najodgovornije osobe u najvećim strankama pozicije i opozicije. Ako ne bude političke zrelosti kod najodgovornijih ljudi, tada će se samo parcijalno riješiti referendumska materija“.

„Žao mi je što kolega Šeks više nije u poziciji da u ime stranke može voditi pregovore, a siguran sam da bismo se brzo dogovorili na dobrobit građana“, kazao je na Šeksove riječi  Grbin, ponovivši da
vladajući i dalje žele ustavne promjene, barem u dijelu koji se odnosi na probleme oko referenduma, a ponovni apel na konsenzus dviju najvećih stranaka uputio je Nenad Zakošek, vanjski član Odbora za Ustav i bivši dekan Fakulteta političkih znanosti. Da najveći teret odgovornosti ipak leži na vladajućima, kazala je Jadranka Kosor, nezavisna saborska zastupnica i bivša HDZ-ova premijerka, koja se također protivi ograničavanju prava građana na referenduma.

Da treba točno odrediti mjesta gdje će nositelji referenduma moći prikupljati potpisi te da država kao i u slučaju izbora odredi broj mjesta gdje će se u suradnji s državnim tijelima organizirati prikupljanje, istaknuo je Milorad Pupovac, SDSS-ov član Odbora za Ustav, koji je podsjetio da „ured jamči sređenost, a trg više slobode“ i treba naći kompromis između te dvije mogućnosti,  ali i ljudi moraju biti svjesni što potpisuju i biti odgovorni.

Da situacija s mjestima na kojima se može prikupljati potpise treba biti jasna, između ostalog, upozorilo je i Državno izborno povjerenstvo, koje je naglasilo da bi trebalo urediti i mogućnost odustajanja referendumske inicijative, kao i posebnim zakonom razjasniti financiranje referendumskih inicijativa i kampanja. No, kako je Grbin već i ranije kazao, ono će biti uređeno kroz Zakon o financiranju političkih aktivnosti na kojem se upravo radi u Ministarstvu uprave.

chevron-right