Prikupljanje potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju u ponoć je simbolično počelo u Zagrebu, Splitu, Slavonskom Brodu te Zadru i nastavit će se do 25. listopada i u ostatku Hrvatske, a u inicijativi «Ne damo naše autoceste» nimalo ne sumnjaju da će nakon dva tjedna imati i mnogo više od potrebnih 10 posto potpisa od ukupnog broja birača.
Davanje autocesta u koncesiju najnepovoljniji je model za rješavanje velikih dugova nastalih zbog uzimanja kredita za njihovu izgradnju, koje HAC i ARZ ne mogu vratiti, a iznos od 80 milijardi kuna minimalna je očekivana zarada od autocesta nakon plaćanja svih kredita uz pretpostavku da će u budućnosti promet na autocestama rasti najmanje jedan posto godišnje, smatraju u Inicijativi.
Osim toga, upzoravaju da će koncesioniranje autocesta dovesti do povećanja cijena, pada kvalitete usluga, smanjenja investicija u infrastrukturu i povećanja nezaposlenosti, a čak 10 idućih Vlada neće moći donositi strateške odluke o autocestama i neće ih moći tretirati kao razvojni resurs.
Iz Banskih dvora, međutim, poručuju da je cilj monetizacije dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a jer Hrvatskoj u iduće tri godine na naplatu dolaze dvije milijarde eura glavnice, a ukupno treba vratiti četiri milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine.
izvor: vlada.gov.hr
«Ako dug vraćamo reprogramom - kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita - s kamatom bismo u narednih gotovo 25 godina ukupno morali vratiti najmanje osam milijardi eura, a autoceste već jesu pod koncesijom, pri čemu današnji koncesionari HAC i ARZ iz 1,9 milijardi kuna prihoda na godišnjoj razini ne mogu vraćati kreditne obveze», odgovaraju iz Vlade. Štoviše, dodaju, u ovoj će godini HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja kao što su održavanje autocestovne infrastrukture i povrat kreditnih obveza trebati osigurati devet milijardi kuna što znači da im nedostaje više od sedam milijardi kuna.
Iz inicijative «Ne damo naše autoceste» u kojoj su se okupile sindikalne te civilno-društvene organizacije, između ostalog, upozoravaju da i nakon monetizacije i dalje hrvatskim građanima ostaje dug «težak» osam milijardi kuna uz istovremeni gubitak prihoda od cestarina kojim se može isplaćivati dugove.
Naposljetku, «nijedan koncesionar ne bi ulazio u ovakav dogovor da ne planira zaraditi. Pritom, koncesijski ugovori na autoceste u pravilu garantiraju koncesionaru zaradu. Naime, ukoliko on ne ostvari dovoljno prometa na autocestama da zaradi od njih, država mu plaća penale odnosno osigurava zaradu iz državnog proračuna. Tako smo tvrtki «BINA-Istra», koja upravlja Istarskim ipsilonom, dosad isplatili već više od milijardu kuna penala», podsjećaju iz inicijative «Ne damo naše autoceste» i pitaju: «Ako se isplati koncesionaru, zašto se ne isplati nama?»
