Monetizacija autocesta – mjera kratkoročnog daha

Visoki troškovi poslovanja javnih tvrtki ugrožavaju financijsku stabilnost države te je potrebno njihovo cjelovito restrukturiranje kao ključ uspjeha reformi javnog sektora. Naime, jamstva su najveći rizik za državne financije, a monetizacija autocesta za državu je tek mjera kratkog daha – upozorava Institut za javne financije u analizi nedavno objavljenog Izvješća Ministarstva financija o poslovanju tvrtki od posebnog državnog interesa

U  Izvješću o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u prvom polugodištu 2014. objavljena je usporedba polugodišnjih rezultata poslovanja za 2013. i 2014., i usporedba ostvarenja s planovima, a podaci otkrivaju da promatrana društva značajno zaostaju u provedbi reformi i ostvarenju zacrtanih planova. Pritom je neshvatljivo da podaci za Autocestu Zagreb – Macelj i Binu Istru d.d. nisu sastavni dio Izvješća jer su ta društva svoje poslovne podatke okarakterizirala kao  poslovnu tajnu.

Potencijalne obveze javnih tvrtki koje mogu narušiti kredibilitet države predstavljaju tempiranu bombu, upozoravaju u Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije Anto Bajo s tog Instituta te Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, obveze iznose čak 85,8 milijardi kuna, od čega 53,5 milijardi otpada na obveze kreditnih institucija. Najveći rizik za državne financije proizlazi iz dugova tvrtki iz sektora željezničkog, cestovnog i zračnog prometa jer su pokriveni državnim jamstvima.

„Rezultati poslovanja pokazuju da društva još uvijek posluju sa značajnim i visokim troškovima koja prijete fiskalnoj stabilnosti države. Monetizacija autocesta čini se opravdanom mjerom za hvatanje kratkog daha za državu. Ipak, bez cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava i državnih agencija, koji se mora temeljiti na jasno utvrđenom strateškom opredjeljenju o broju i vrsti društava od posebnog državno interesa, te bez nastavka provedbe privatizacije, utjecaj tih poduzeća na fiskalnu poziciju države i dalje će biti visok. Potencijalne obveze društava i dalje mogu srozavati kredibilitet države. Jedan od suštinskih problema državnih financija jesu trgovačka i komunalna društva i regulatorne agencije čijim se kvalitetnim restrukturiranjem trebaju stvoriti kvalitetniji temelji za reformu državne uprave“.

 Država troši ogroman novac i na subvencije javnih društava, koje su u porastu te su u pola godine dosegnule 84 posto plana na cijelu 2014. godinu. "Subvencije na pola godine iznose oko 1,23 milijardi kuna (u 2013. su bile 1,15 milijardi kuna), a u oba promatrana razdoblja ostvaruje ih 15 društava. Najveći dio subvencija i dalje odlazi Hrvatskim željeznicama, Jadroliniji i Croatia Airlinesu. Ukupno gledano, smanjen je dio troškova zaposlenih jer je smanjen njihov broj na 78.274 djelatnika. Prosječna najviša neto (20.864 kuna) i najniža plaća neto (3.839 kuna) u društvima i dalje raste. Proces restrukturiranja je očito spor i on se u pojedinim društvima i dalje odgađa“, upozoravaju Bajo i Primorac.

Što se tiče transparentnosti, dvojac upozorava kako bi bilo „odlično da je Ministarstvo financija priredilo pregled zaposlenih po pojedinim društvima, pregled glavnih financijskih podataka i pokazatelja, kako iz bilance tako i računa dobiti i gubitka. Također, na početku Izvješća korisnike je trebalo uputiti da se analize temelje na podacima samih poduzeća koja vode različite računovodstvene evidencije, a sva društva revidiraju različite, uglavnom, privatne revizorske tvrtke iako nema razloga da reviziju društava u većinskom vlasništvu države ne obavi Državni ured za reviziju (DUR). U tom smislu ponovno se otvara pitanje razloga dodjele posebnog statusa društvima čije poslovanje ne revidira DUR u sklopu godišnjeg programa redovnih ili pak posebnih revizija. Vlada može predložiti, a Sabor prihvatiti prijedlog i tražiti od DUR-a da u godišnje planove uključi godišnju i polugodišnju reviziju društava od posebnog državnog interesa u kojima je država većinski vlasnik“.