Javna rasprava o Nacrtu prijedloga zakona o referendumu trajat će od 2. listopada do 2. studenoga 2014., odlučio je saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a nekoliko njegovih članova istaknulo je kako smatra lošom idejom da se građanima ograniče njihova prava s obzirom na to da je Odbor predložio da se potpise za građansku referendumsku inicijativu prikuplja u uredima državne uprave i putem sustava e-građani. Oduševljenje, premda ga je Odbor za Ustav prihvatio, nije izazvao niti prijedlog Kluba zastupnika SDP-a o prijedlogu izmjena Zakona o izboru predsjednika Republike. Naime, bez obzira što je riječ o "tehnikalijama", izborne se zakone ni u tom smislu ne bi smjelo mijenjati pred izbore.
Rok za prikupljanje potpisa sa sadašnjih 15 produljilo bi se na 30 radnih dana, ali bi ih se moglo prikupljati samo u 300-injak ureda državne uprave što je i ključna točka spoticanja među vladajućima i oporbom. Naime, dok Peđa Grbin, SDP-ov šef Odbora za Ustav, ističe da bi se „u usporedbi s referendumskom inicijativom o outsourcingu, potpise prikupljalo u daleko većem broju općina i gradova", laburist Dragutin Lesar odgovara mu da je riječ „o bezobraznom načinu podmetanju biračima i ograničavanju prava građana“ da sudjeluju u referendumskim inicijativama.
Državni uredi uglavnom rade od osam do 16 sati što znači da zaposleni građani neće moći dati svoje potpise, upozorio je Lesar te dodao da „nije dobro ni razlikovati broj potpisa za raspisivanje narodnog referenduma na lokalnoj razini pa je predložio da bi broj traženih potpisa svugdje trebao biti razmjeran broju birača i odnositi se na samo 10 posto birača. Naime, u nacrtu zakona se predlaže da odluku na lokalnom referendumu može donijeti najmanje trećina ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se raspisuje referendum.
Pitanje građana, a ne državne uprave
Što se, pak, tiče propisivanja uvjeta za uspješnost referenduma na državnoj razini, potrebno je mijenjati Ustav, a za to, požalio se Grbin, u Saboru nema dovoljno ruku. Za razliku od, podsjetimo, izmjena Ustava 2010. kada je ukinuta odredba po kojoj se državnom referendumu da bi bio valjan, moralo odazvati više od polovice ukupno upisanih birača.
Iako je Lesar zatražio da se istodobno s donošenjem novog Zakona o referendumu promjeni i Ustavni zakon o Ustavnom sudu kako bi se inicijatore referenduma obvezalo da prije prikupljanja potpisa zatraže ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, taj njegov prijedlog nije stigao čak niti na dnevni red jer nije dostavio konkretan pisani prijedlog, nego samo predložio inicijativu, protumačio je Grbin pa o tome dalje nije niti moglo biti rasprave.
No, kada su kasnije, uz Lesara i HDZ-ova Davorina Mlakara te SDSS-ova Milorada Pupovca, i vanjski članovi Odbora za Ustav upozorili da prikupljanje potpisa nema što raditi u uredima državne uprave, Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a ujedno je poručio: „Bez promjene Ustava nećemo imati kvalitetno uređenje referenduma. Tu nije samo odgovornost vladajućih, već i najveće oporbene stranke. Dosta je prebacivanja odgovornosti. Izvolite gospodo iz HDZ-a i SDP-a sjesti i dogovoriti. U protivnom ćete biti odgovorni za zlouporabu referenduma u različite svrhe“.
Njegovom se apelu pridružio i Nenad Zakošek, bivši dekan Fakulteta političkih znanosti te su obojica podržali i ono što je kazao Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta: „Prikupljanje potpisa za građansku inicijativu je pitanje građana, a ne državne uprave. Neka građani sami organiziraju prikupljanje potpisa tamo gdje se građani skupljaju“.
Kad je u pitanju financiranje referendumskih inicijativa i kampanja, Grbin je kazao da će ono biti uređeno kroz Zakon o financiranju političkih aktivnosti urediti, naime: "Ovako se događa da se referendumska inicijativa financira ogromnom količinom novca, a da građani ne znaju otkud taj novac, ni kako ga se troši".
Mijenjanje izbornih zakona pred izbore – loša praksa
Oporba je svoj glas uskratila i SDP-ovom prijedlogu izmjena Zakona o izboru predsjednika iako se svi slažu da je riječ samo o tehničkim stvarima. „Izmjena se odnosi na usklađivanje s Ustavom i zakonom o Državnom izbornom povjerenstvu, a mijenjaju se i odredbe o izbornoj šutnji budući da su predsjednički izbori jedini na kojima šutnja traje do ponoći na izborni dan. Zbog toga se na zadnjim izborima kršila šutnja, a za što nitko nije kažnjen. Promjene su nužne i zbog zastarjelih odredbi o medijskom praćenju izborne kampanje. Naime, ostane li zakon ovakav, izbornu kampanju morao bi pratiti i CMC – glazbeni kanal“, kazao je Grbin.
Nazvavši prijedlog „nedemokratskim i bespotrebnim“, Mlakar je upozorio: „Ovaj prijedlog krši preporuke Venecijanske komisije da izborni zakon ne bi trebalo mijenjati u izbornoj godini. Namjera da tri mjeseca prije izbora mijenjamo zakon je zločesta. Izmjene neće riješiti ništa osim što će uvesti praksu da se izborna pravila mogu mijenjati kad se kome prohtije, pa i u samoj kampanji. Namjera je SDP-a pred izbore dati priliku da se o zakonu očituju svi akteri pa i aktualni predsjednik Republike, koji je svojedobno, kad su se devet mjeseci prije izbora izborne jedinice trebale uskladiti s odlukom Ustavnog suda, to nazvao izbornim inženjeringom".
Međutim, da nije riječ o prvim izmjenama izbornog zakona u izbornoj godini jer bilo ih je, primjerice i 2005. - podsjetio je Zelić i apelirao da se prestane s tom praksom, a ako se već planira ići u izmjene trebalo bi uvesti promjene u sastavu biračkih odbora, koji bi trebali biti višestranački kako bi se izbjeglo malverzacije i u njima ne bi trebali sjediti samo pravnici. SDP-ove izmjene nije podržao niti Pupovac podsjetivši: „Preporuke Venecijanske komisije ne govore ništa o tehničkim ili supstancijalnim odredbama, govore tek da izborni zakon ne bi trebalo mijenjati u izbornoj godini“.
