"Sabor nepotrebno ograničava pristup za građane ključnim podacima"

27. rujna 2014.

Parlamentarci trebaju raditi u korist građana i ta je spoznaja od temeljne važnosti za demokratsko upravljanje, a javni pristup podacima diljem svijeta postaje važan dio donošenja zakona u 21. stoljeću. Stoga je povodom nedavnog Međunarodnog dana demokracije pokrenuta globalna kampanja OpenYourLegislative (Otvorite vaše zakonodavstvo) u sklopu koje je inicijativa «Kodiraj za Hrvatsku» uz podršku GONG-a Saboru poslala pismo kojim potiču na aktivno i transparentno otvaranje zakonodavstva što je poslužilo i kao dodatni poticaj za razgovor s Miroslavom Schlossbergom, voditeljem incijative «Kodiraj za Hrvatsku» i grupe «Otvoreni Zagreb».

Nedavno je objavljena obavijest o sklopljenim ugovorima za data.gov.hr – dugo čekanu platformu koja bi trebala sadržavati bazu podataka svih tijela javne uprave. Naravno, konačne komentare bit će moguće dati kad ta platforma bude i realizirana te korištena, međutim, kakvi su Vaši komentari nakon što ste stručnim okom proučili ugovore i postoje li neki rizici, pogotovo s obzirom na iskustvo u slučaju sličnih portala koji su već vani, a riječ je o vlada.gov.hr te gov.hr?

Schlossberg: Za razliku od gov.hr portala koji naposljetku nije izgrađen na otvorenom kodu i u stvarnosti je to zatvoreni kod CMS-a tvrtke Globaldizajn (koja je dobila natječaj) - data.gov.hr portal bi trebao biti izgrađen iz otvorenog koda koji se koristi na data.gov.uk. Naime, tehnička specifikacija sustava iako šturo napisana na svega sedam stranica, poziva se i daje upute za otvoreni kod britanskog open data portala. Sam projekt je rascjepkan na nekoliko faza i to su implementacija, prilagodba, izrada korisničke i tehničke dokumentacije sustava te edukacija i razvoj. Vremenski slijed s rokovima može se vidjeti i iz ovog prikaza:

"Sabor nepotrebno ograničava pristup za građane ključnim podacima" 1
Klikni na sliku za povećanje! 

No, ono što je zanimljivo jest da se uopće ne vodi računa o sigurnosti, niti postoji mehanizam kontrole kvaliteta. Drži li HAKOM više do edukacije od sigurnosti sustava? Naime, za očekivati je da svaki javni natječaj za izgradnju softvera barem u jednom paragrafu navede minimalne zahtjeve za osiguranje sigurnosti i naloži obavezno testiranje s tog aspekta, uz obavezno osiguranje kvalitete svih modula na finalnom proizvodu odnosno softveru. Kodiraj za Hrvatsku preporuča pisanje kvalitetnije tehničke dokumentacije, a inače se veselimo još jednom softveru otvorenog koda u javnoj upravi. Podsjetimo, prvi softver otvorenog koda koji koristi javna uprava nazvan je «Lana», a koristi se u Ministarstvu zdravstva kod prijava/odjava i sličnog.

Koliko su, a s obzirom na to da je sad već prošlo neko vrijeme od njihova „puštanja van“, funkcionalni  gov.hr i vlada.gov.hr?

Schlossberg: gov.hr funkcionira kao što je očekivano, a korisničko sučelje se čini prijateljski te je jednostavno pronaći sadržaj, no zanima nas kad ćemo vidjeti i ostala ministarstva na gov.hr

Koliko je uopće hrvatska vlast doista otvorena? Pritom, dakako, nije isto govorimo li o Vladi ili Saboru, ili nekom drugom tijelu javne vlasti, kao niti je li riječ o nacionalnoj ili o lokalnoj razini, ili tehničkoj i sadržajnoj otvorenosti. Kakve pohvale i pokude, ali i preporuke možete iznijeti na njihov račun?

Schlossberg: Kodiraj za Hrvatsku cijeni i podržava otvorenost javne uprave, i svakako ćemo im pomoći u tome. Otvorenost Hrvatske države je na Global Open Data Census ocijenjena s 445 bodova od ukupno 1.000. Hrvatska treba raditi na otvorenosti - i na dobrom smo putu s data.gov.hr portalom. Otvorenost pojedinih gradova je jednaka ili manja od otvorenosti države, a sve ocjene možete pogledati na stranici Cenzusa otvorenih podataka hrvatskih gradova te sami ocjeniti svoj grad. 

Razlog lošim ocjenama je taj što javna uprava nema definiran pristup otvorenim podacima, a ukoliko se ne budu poštivalo standarde koje se upravo oblikuje na globalnoj razini, u Hrvatskoj ne možemo očekivati bolju otvorenost od postojeće. No, Kodiraj za Hrvatsku pohvaljuje unaprjeđenje Zakona o pravu na pristup informacijama te podržava rad Ureda Povjerenika za informiranje koji svoj posao odrađuje dosljedno.

"Sabor nepotrebno ograničava pristup za građane ključnim podacima" 2
Klikni na sliku za povećanje!

Kao uzor Vlada ističe Veliku Britaniju, no sanjamo li samo (još uvijek) tako nešto i je li možda koja druga zemlja primjerenija za usporedbu?

Schlossberg: Od Velike Britanije pa i od SAD-a hrvatska Vlada može puno toga naučiti. No nemaju samo te države otvorene podatke. I druge manje lokalne jedinice poput grada Helskinkija imaju portale otvorenih podataka.

Ranije kada smo spominjali različite vrste i razine otvorenosti, a i u prijašnjim istupima, ističe se problem saborske stranice – koje su tu loše točke i kako ih se može ispraviti? Primjerice, za početak bi, a na što se često upozoravalo, bilo izuzetno korisno vidjeti tko je i kako za što glasao, kako je govorio na plenarnim sjednicama, ali i ne samo na njima, nego i na pojedinim odborima u kojima je rasprava u najmanju ruku jednako važna, a čak ponekad zna biti i smislenija nego li u Sabornici?

Schlossberg: Ideja da parlamentarci rade u korist građana je od temeljne važnosti za demokratsko upravljanje. Parlamenti posjeduju informacije ne za sebe, nego kao upravitelji javnog dobra.

Hrvatski sabor nepotrebno ograničava građanima pristup ključnim podacima pružanjem određenih informacija samo na zahtjev ili u zatvorenim formatima koje ograničavaju biračima njihovu sposobnost da pristupe, pretražuju, analiziraju i ponovno koriste podatake. Podatke koje se objavljuje na webu nije nimalo jednostavno pronaći, a ne slijede se ni smjernice za otvorenost podataka. Pogledajte samo sve zapisnike plenarnih sjednica, koji se nalaze isključivo u PDF obliku. Zanimljivo je što je naveden broj glasova, ovisno o tome je li zastupnik glasao za, protiv ili bio suzdržan, ali je nemoguće doznati tko je glasao i na koji način.

Javni pristup podacima zakonodavstva već postaje važan dio u donošenju zakona u 21. stoljeću diljem svijeta. Parlamentarne organizacije za nadzor često razvijaju softver koji olakšava biračima da jednostavnije stupe u kontakt sa svojim predstavnicima (i obrnuto), stvaraju vizualizacije koje prate povijest određenog pitanja i one koji ga podržavaju, ilustriraju kako se zakon promijenio tijekom vremena ili razvijaju prilagođene sustave upozorenja za praćenje zakonodavnih aktivnosti.

Međutim, u Saboru od 1996. ne uspijevaju imati funkcionalan sustav elektronskog glasanja. Upravo je jučer pao i najnoviji, već treći sustav što je također i više nego zanimljiva priča. No, gdje posebno uočavate probleme u pristupu informacijama na lokalnoj razini? Naime, bilo bi fantastično da građani imaju razumljive prikaze, kako brojčano, tako i tekstualno i vizualno kada je riječ o proračunima, a dosta ste se bavili i Gradom Zagrebom?

Schlossberg: Gradovi često posjeduju velike količine podataka, ali su oni nedostupni građanima. Pa gdje su onda svi ti korisni podaci? Svaki građanin ima pravo tražiti od grada informacije koje želi, to bez potrebe za objašnjavanjem razloga za upit o podacima. No, iako ih posjeduje, grad često navedene podatke ne može dati jer se nalaze u papirnatom obliku u velikim količinama. Međutim - kako su ti papirnati dokumenti napisani? Odgovor je - na računalu. Pa gdje su nestali ti digitalni dokumenti?

Koliko ste pratili rad Povjerenice za informiranje i kako ga ocjenjujete?

Schlossberg: Ured Povjerenice za informiranje odrađuje svoj posao odlično. No, vjerujem da bi i ga odrađivao još i bolje korištenjem novih tehnologija.

A tek kad bi im Vlada i Sabor, kao što su dužni, osigurali potrebna sredstva za rad. ... S obzirom na sve rečeno, kakva očekivanja oko otvorenosti imate ubuduće i shvaća li vlast uopće potencijal otvorenosti i ponovne upotrebe informacija te raznovrsnost mogućih inovacija na tom polju?

Schlossberg: Za usporedbu, američki data.gov je 2009. godine kad je počeo imao objavljeno samo 49 setova podataka. Danas ima pola milijuna setova podataka. Otvoreni podaci više nisu samo za vlade, a otvaranje podataka koje stvara javni sektor omogućit će razvoj tržišta.

Otvaranje podataka na državnoj i lokalnoj razini potiče ekonomski rast jer podaci koje generira javni sektor ne pomažu samo javnom sektoru, već iste podatke mogu iskoristiti građani i tvrtke i to kao skriveni adut na načine na koje to još ne možemo ni zamisliti, a objašnjenje nam je za to pružio Helsinki region Infoshare (opendata).


chevron-right