Kako novac od kliničkih ispitivanja ide u „crnu rupu” proračuna?

Zdravstveni sustav nema financijske koristi od kliničkih ispitivanja – novac ide liječnicima i u „crnu rupu” proračuna, a nadzor nad korištenjem bolničkih resursa za potrebe privatnog sektora ne postoji, navodi su to iz GONG-ova istraživanja provedbe Zakona o pravu na pristup informacija, koje se ove godine fokusiralo na provjeru dolazi li i do koje mjere do zloupotrebe instituta poslovne, porezne i bankarske tajne u javnim tijelima.

Osim gospodarstva i financija u vidu javnih poduzeća, HAMAG-a, HBOR-a te Vlade i Ministarstva financija (o čemu više možete čitati ovdje), ključno je zapravo bilo zdravstvo odnosno javne bolnice, HZZO i Ministarstvo zdravlja. Naime, početkom ožujka GONG je od bolnica zatražio informacije o vrijednosti kliničkih ispitivanja za potrebe privatnih farmaceutskih kompanija u 2013. te informacije o raspodjeli prihoda od ispitivanja.

«Svi podaci vezani uz poslovanje ustanove, organizacijske i financijske pokazatelje (sredstva), kao i svi podaci koji su predmet ugovornog odnosa između naručitelja ispitivanja, zdravstvene ustanove i glavnog ispitivača podliježu poslovnoj tajni što su ugovorne strane potvrdile svojim potpisom. Ti podaci ne mogu biti prezentirani javnosti, bilo od strane zdravstvene ustanove, kao niti regulatornog  tijela», poručilo je Ministarstvo zdravlja u dopisu zdravstvenim ustanovama nakon GONG-ova upita.

Ipak, dio odgovora iz pojedinih bolnica je pristigao i oni, premda nepotpuni, upućuju na štetnost ugovaranja kliničkih ispitivanja po prihode zdravstvenog sustava jer se pokazalo da se u prosjeku 80 posto ugovorenih sredstava isplaćuje liječnicima – ispitivačima, a samo 20 posto bolnici čiji se resursi, kako ljudski, tako i tehnološki koriste.


izvor: GONG

S obzirom na dobivene podatke, postavilo se pitanje znači li uvećanje plaća ispitivača da ispitivanja provode u sklopu redovnog radnog vremena? Stoga su u drugom setu pitanja bolnicama u drugoj polovici srpnja postavljena pitanja o stvarno ostvarenom višku prihoda bolnice nakon odbitka svih poreznih davanja na ime bruto plaća uvećanih za naknadu liječnicima – ispitivačima, kao i jesu li liječnici-ispitivači ispitivanja provodili u okviru svoga redovnog radnog vremena? Također, ministarstvima zdravlja i financija te HZZO-u poslana su pitanja o načinu provedbe nadzora nad korištenjem bolničkih resursa (ljudi, oprema, hladni pogon) i proračunskih sredstava bolnica za potrebe kliničkih ispitivanja.

Što se tiče stvarne financijske koristi, mahom su ponovljeni odgovori iz prvog upita, a vrijeme kad se ispitivanja provode uglavnom je ono izvan redovnog radnog vremena. Kad je pak riječ o nadzoru nad trošenjem bolničkih resursa i proračunskih sredstava, Ministarstvo zdravlja nije odgovorilo pa je u tijeku postupak žalbe. A premda je Sektor za financijski i proračunski nadzor Ministarstva financija provodio tijekom 2013. nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava bolnica u Hrvatskoj, njime nisu bila obuhvaćena klinička ispitivanja.

S druge strane, HZZO je naveo da «s obzirom na to da klinička ispitivanja ne spadaju u pravo na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, niti su dio sadržaja iz ugovora, HZZO u provođenju kontrola ugovornih partnera vezano za klinička ispitivanja provjerava isključivo tek nekoliko stvari: ima li ugovorni partner suglasnost za provođenje kliničkih ispitivanja nadležnog ministarstva, jesu li ugovori sastavljeni sukladno Pravilniku o kliničkim ispitivanjima, ima li ugovorni partner opći akt o uvjetima provođenja ispitivanja, provjeravaju se ugovori sklopljeni s naručiteljem te raspodjela tih sredstava između ugovornog partnera i provoditelja ispitivanja.”

U iščekivanju odluka povodom žalbi, i ovom prilikom preostaje još jednom podsjetiti na Zakon o zaštiti tajnosti podataka koji poslvnu tajnu definira kao podatke određene zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Naime, kako se navodi u Zakonu, poslovna tajna nisu svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe, niti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe. U suprotnom, riječ je o zloupotrebi poslovne tajne.

Leave a Comment!