Gdje je Hrvatska na rang-listi otvorene uprave u 2013. godini?

22. rujna 2014.

Otvorena uprava postat će vrlo vjerojatno nova prekretnica demokracije, a stavovi o tome treba li i kako o njoj brinuti različiti su iako ona bi ona trebala jamčiti transparentnost i odgovornost.

„U 2014. godini ovakva pasivna uloga građanima nije dovoljna. Karakteristika koja najviše remeti projekt otvorene uprave jest upotreba kolektivnog znanja da se donose pametnije političke odluke u vezi sadašnjih i budućih izazova.  Partnerstvo za otvorenu vlast  (POV) je globalna organizacija 64 države članica koje si međusobno pomažu pri implementaciji javnih politika otvorene uprave. Ova organizacija na godišnjoj razini objavljuje i razvija planove otvorene uprave naglašavajući posebne aktivnosti koje treba poduzeti, koje pregledavaju državne vlasti i civilno društvo. Ovaj pregled društvenog dijaloga uključuje neovisni mehanizam izvještavanja“, piše na svojem blogu Alberto Abella u osvrtu na rezultate za 2013. godinu.

POV je objavio grube podatke o ovoj analizi i u grafu za prošlu godinu koji temeljem njih donosi Abella može se pronaći rezultate oko toga koje elemente svojih planova države doista implementiraju, pri čemu su u obzir uzeta četiri čimbenika:

Prvi čimbenik uključuje pitanje je li djelovanje specifično uz POV pristup.
Drugi utvrđuje je li djelovanje doista imalo utjecaj na sadašnju politiku.
Treći pokušava razumjeti je li djelovanje novo ili je jednako kao prošlih godina.
I posljednje, ali ne i najmanje važno - je li djelovanje u potpunosti ili parcijalno implementirano, ili je čak povučeno. 

Tri medalje pripale su Slovačkoj, Moldaviji i Hrvatskoj, a ovdje se može pronaći podatke koji su korišteni u ovom grafu uz napomenu Abella „da su podaci daleko od savršenih pa se očekuju komentari“. 


izvor: opengovpartnership.org

Postoje dakle, "dobri izvršitelji", "pretvarači" te "posljednji i najgori", no što to uopće znači?

Dobri izvršitelji su one zemlje koje pružaju slabo ambiciozne planove, ali provode ih na način koji je iznad prosjeka. Tri su zemlje izvanredne u ovom smislu: Paragvaj, Danska i Češka.

Pretvarači su oni koji pružaju vrlo ambiciozne planove, ali ne uspijevaju u fazi implementacije.  Tri vidljiva pretvarača među prvih 25 zemalja su Estonija, Rumunjska i Grčka.

Posljednji i najgori su države koje ne pružaju informacije na vrijeme i stoga ih se ovom analizom svrstava na dno liste, a riječ je o SAD-u, Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Filipinima, Meksiku, Indoneziji i Brazilu.

Naposljetku, valja još reći da „prevelika ambicioznost može biti primamljiva u politici, a ovdje možete pronaći klasifikaciju planova država prema ambicioznosti njihovog djelovanja, u smislu utjecaja, novih akcija i relevantnosti prema POV-u“, podsjeća Abella.


izvor: opengovpartnership.org

chevron-right