Hoće li za izbornu reformu konačno zapuhati neki povoljniji vjetrovi, bit će jasno već za koji dan ako na dnevnom redu Sabora osvane, a onda ubrzo postane i tema sjednice Konačan prijedlog izmjena izbornih zakona, koji je kao „minimalan zajednički nazivnik“ u saborsku proceduru uputila grupa zastupnika i zastupnica podržavši izmjene izbornog zakonodavstva na tragu GONG-ovih prijedloga. U suprotnom, umjesto vraćanja povjerenja građana u politiku i veće izlaznosti na izborima, sve bi mogla ostati samo još jedna borba s vjetrenjačama.
Nezavisni zastupnici Jadranka Kosor i Josip Kregar te kolega im iz SDP-a Gvozden Flego i GONG kazali su na konferenciji za novinare u Saboru da su u saborsku proceduru uputili prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva o izborima saborskih zastupnika, o Državnom izbornom povjerenstvu te o financiranju političkih aktivnosti i promidžbe.
Predložene izmjene obuhvaćaju: uvođenje preferencijalnog glasanja uz izborni prag unutar liste od pet posto gdje bi birač imao tri glasa koja bi mogao rasporediti kandidatima unutar jedne liste, ukidanje instituta nositelja liste i zabranu kandidiranja osobama osuđenima za specifična teška kaznena djela do isteka perioda rehabilitacije. Također, osim uvođenja nespojivosti istovremenog obnašanja dužnosti saborskog zastupnika i načelnika općine/gradonačelnika, traži se i povećanje broja potrebnih potpisa za kandidiranje unutar izborne jedinice s 500 na 1.500 potpisa te produženje rokova za organiziranje izbora, kao i daljnju profesionalizaciju i jačanje uloge Državnog izbornog povjerenstva, koje ne bi činili samo pravnici te dostavljanje obrazaca za izvještavanje o financijama stranaka, lista i kandidata online putem.
Dok političke institucije sve brže i brže gube podršku, a osjećaj apatije ljudi da se bave politikom jača vrijeme neumitno prolazi. No, još uvijek ga ima dovoljno za izmjenu izbornih pravila prije idućih parlamentarnih izbora, podsjetili su zastupnici, koji kao glavne motive za uključivanje u ovu inicijativu ističu upravo vraćanje povjerenja građana u politiku i veću izlaznost na izborima. Svjesni su, kao što je kazao Kregar, da je „riječ o minimumu“, ali onome koji donosi „racionalizaciju postojećeg sustava“. Naime, „iako je prvotna inicijativa za promjenama bila radikalnija, u konačnici je svedena na minimum koji bi mogao dobiti podršku političkih stranaka i stručne javnosti te povjerenje građana“, smatra Kregar.
Pred saborski aktualac Milanovića čeka uručivanje potpisa za izbornu reformu - što li će reći?
"Od Hrvatskog sabora tražimo da se ovaj prijedlog stavi na dnevni red, od Vlade da se što hitnije o njemu očituje, kao i da se klubovi HDZ-a i SDP-a jasno i glasno izjasne o ovim prijedlozima, a u suprotnom, kao što znate, imat ćemo referendum koji će možda nakaradno promijeniti naša izborna pravila, a odgovornost za to će snositi zastupnici i stranke koji nisu imali volje poboljšati izborne zakone“, istaknuo je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, i upozorio: „Mnogim stvarima ponuđenima u referendumskoj inicijativi udruge „U ime obitelji“ nije mjesto u Ustavu i sve to miriši na vrlo političke motive i korištenje instituta referenduma šupljeg kao švicarski sir za pozicioniranje na nekim budućim izborima“.
Iako Kosor ne smatra da je riječ o nakaradnim idejama u slučaju inicijative „U ime obitelji“, ipak misli da uz neke dobre, poput uvođenja preferencijalnog glasanja, ima i onih manje prihvatljivih poput potpunog snižavanja izbornog praga. Međutim, neprihvatljivima također smatra i izgovore svih onih koji odlažu promjene pravdajući to potrebom za daljnjom dugotrajnom raspravom jer to znači da oni promjene zapravo niti ne žele. „Dvojica predsjednika dvije najveće političke stranke (Zoran Milanović (SDP) i Tomislav Karamarko (HDZ) - op.a.) ujedno su, kako pokazuju istraživanja, i dvije najnepopularnije političke osobe“, podsjetila je bivša premijerka, koja takve rezultate tumači tako da bi „preferencijalno glasovanje na izborima vjerojatno pokazalo da bi dobili manje glasova od nekih drugih kandidata što bi onda potaknulo neminovne promjene u tim strankama i pokrenulo demokratski propuh“.
Da je strah vodstava SDP-a i HDZ-a od gubljenja moći, glavni razlog zašto se glavna pozicijska i opozicijska stranka ne izjašnjavaju i ne raspravljaju o preferencijalnom glasanju te ostatku izborne reforme, smatra i Zelić, dok Flego ima jasnu poruku onima koji su poručili da imaju pametnijeg posla od izbornih reformi (premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović – op.a.): „Nemojmo se bojati volje naroda, on nas bira i njemu smo obvezni i odgovorni“.
