Informacijama protiv okoštale političke kulture tajnosti

12. rujna 2014.

Zanemarene proaktivna objava informacija i njihova ponovna upotreba, zloupotreba ili nepoznavanje poslovne tajne, formalno provođenje testa razmjernosti i javnog interesa uz neusklađenost zakona o tajnosti podataka i o pravu na pristup informacijama - ključni su problemi koje je uočio GONG prateći od 2006. godine provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) u Hrvatskoj.

Iako ZPPI ima izniman potencijal kao alat u borbi protiv korupcije, dužnosnici i državni službenici nisu ga prepoznali u tom smislu – osim na deklarativnoj razini i to je jedan od glavnih problema u provedbi ZPPI unatoč nekim vidljivim pomacima. Naime, premda su institucije postale svjesne da zbog zakonske obaveze moraju davati odgovore, sadržaj je često nekoherentan, poslan izvan roka, a upiti nisu proslijeđeni nadležnim institucijama.

Još uvijek postoji i otpor pružanju sadržajno osjetljivih informacija, posebno financijske naravi poput ugovora tijela javnih vlasti s privatnim tvrtkama o pružanju određenih usluga građanima. S druge strane, podaci i dalje nisu objavljeni u formatu koji bi omogućavao njihovu ponovnu upotrebu ili obradu u svrhu stvaranja novih informacija.

Nadalje, neadekvatno je reguliran zakonski i institucionalni okvir u pogledu instituta poslovne tajne, na koji se tijela javne vlasti često pogrešno pozivaju prilikom uskrate informacija, primjerice pri uskraćivanju prava na pristup cjelovitim ugovorima. Još uvijek nema niti usklađenja ZPPI i Zakona o tajnosti podataka (ZTP) zbog čega je onemogućena izmjena administrativne i političke kulture tajnosti u Hrvatskoj.

Nekonzistentna i nekoherentna provedba ZPPI-a

Provodeći stratešku litigaciju GONG je temeljem prava na pristup informacijama Vladi RH uputio zahtjev za preslikom ugovora o pružanju pravnih usluga  sklopljenog s američkom odvjetničkom tvrtkom Patton Boggs.  Vlada je taj zahtjev odbila pod obrazloženjem da se radi o informaciji klasificiranoj oznakom „povjerljivo“ prema Zakonu o tajnosti podataka.

S druge strane, bez ikakvih je ograničenja dostavila tražene preslike ugovora kojeg je Vlada RH sklopila s konzultantskim tvrtkama o nabavi usluge analize postojećeg stanja u državnim tijelima i javnim ustanovama (tzv. „Clean start“) što je samo jedan od brojnih primjera nekonzistentne i nekoherentne provedbe ZPPI-a, ali i zloupotrebe ZTP-a.

Tajnost je, valja podsjetiti, izuzetak od načela javnosti jer se time štiti interes države pa stupnjevi tajnosti i klasificiranost moraju biti periodično provjeravani, a moguća je i deklasifikacija o kojoj odluku može donijeti samo ono tijelo koje je dokument i klasificiralo.

Između tajnosti i javnosti

No, u sustavu ne postoji nikakva kontrola nad postupcima klasificiranja pa je moguće da je određen broj podataka, informacija, dokumenata klasificiran suprotno točno specificiranim odredbama ZTP-a, pokazalo je 2012. istraživanje koje je proveo GONG i upozorio da je kroz osiguran mehanizam kontrole nad postupcima klasificiranja potrebno spriječiti manipulacije.

Osim pojačane edukacije o postupcima klasificiranja i sustavan nadzor javnih tijela, važan mehanizam predstavlja test razmjernosti i javnog interesa, kojeg provodi Povjerenica za informiranje. I to onda kada s jedne strane  postoji zakonom propisana iznimka tajnosti za određenu informaciju, a s druge potreba za pružanjem te informacije javnosti. Stoga i Povjerenica treba biti uključena u međuresornu radnu skupinu za izmjenu ZTP-a, koje su u tijeku i u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova.

Naime, i većina tijela javne vlasti s obzirom na zakonsku obvezu zapravo samo formalno provodi test razmjernosti i javnog interesa bez prave procjene i analize treba li ili ne u konkretnoj situaciji usprkos postajanju iznimke, omogućiti informaciju ili bi to moglo ozbiljno narušiti zaštićene interese. 

chevron-right