Premda je javna politika prema virusnim hepatitisima u Hrvatskoj u području zdravstvene zaštite dobro razvijena, ozbiljnu kočnicu daljnjem rastu njene kvalitete predstavlja izostanak jedinstvenog strateškog i provedbenog okvira za ovu politiku te nedostatak stabilnosti javnog financiranja otkrivanja slučajeva zaraze – upozoreno je uoči 28. srpnja koji se od 2010. godine obilježava kao Svjetski dan hepatitisa, u Klinici za Infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu na konferenciji za novinare te stručnom simpoziju o virusnim hepatitisima.
Tim je povodom predstavljena i prva nezavisna analiza javne politike borbe protiv virusnih hepatitisa u Hrvatskoj, izrađena u suradnji udruge HULOH Hepatos i istraživačkog centra GONG-a u okviru projekta LIBERA – podrška organizacijama u istraživanju i zagovaranju. Opća je ocjena kako je javna politika prema virusnim hepatitisima u Hrvatskoj u području zdravstvene zaštite dobro razvijena te kako je suradnja organizacija i medicinskih stručnjaka proteklih godina iznjedrila presudne pomake u unapređenju sustavnog bavljenja ovim problemom. Međutim, izostanak jedinstvenog strateškog i provedbenog okvira za ovu politiku te nedostatak stabilnosti javnog financiranja prevencije i probira (otkrivanja slučajeva zaraze) predstavljaju ozbiljne kočnice daljnjem rastu njene kvalitete i moguću prijetnju dosadašnjim postignućima.
A koliko je važno raditi na daljnjem unaprjeđenju, pokazuju i autoritativne epidemiološke procjene prema kojima u Hrvatskoj ima oko 65.000 oboljelih od virusnih hepatitisa, a pretpostavlja se da najveći postotak zaraženih čine osobe koje su primile krvne transfuzije prije travnja 1994. godine, odnosno prije početka testiranja krvi na virus hepatitisa C. Zbog izostanka simptoma, velik dio tih osoba nije svjestan svoje zaraze.
Iako su revolucionarni novi lijekovi protiv hepatitisa C od ove godine dostupni diljem Europe, riječ je o skupim lijekovima koji još nisu uvršteni na listu lijekova financiranih od strane HZZO-a. Isti problem odnosi se i na dosad aktualni tretman, tzv. „trojnu terapiju“, čije je financiranje prebačeno na nejednake i prezadužene bolničke proračune što predstavlja ugrozu po jednakost pacijenata u ostvarivanju prava na pristup liječenju.
Neki na liječenje više ne mogu čekati
„Upravo su pacijentima kojima je trojna terapija najpotrebnija – onima koji su se već bezuspješno pokušali izliječiti a stanje njihove jetre je možda već došlo u stadij ciroze ili nečega još goreg – lijekovi u praksi nedostupni. Nadamo se kako će HZZO i nadležno Ministarstvo to uvidjeti i vratiti pacijentima mogućnost da dobivaju trojnu terapiju, najviše zbog onih koji na liječenje više ne mogu čekati,“ upozorila je mr. sc. Tatjana Reić, predsjednica Europske udruge pacijenata s bolestima jetre i Saveza oboljelih od hepatitisa RH,.
Zajedno s druge dvije govornice - pročelnicom Zavoda za virusni hepatitis Klinike prof. dr. sc. Adrianom Vince te ravnateljicom HZZO-a dr. sc. Tamarom Poljičanin pozvala je na daljnje jačanje suradnje pacijenata i donositelja odluka po uzoru na dosadašnju dobru suradnju pacijenata i medicinske struke, budući da iskustveno znanje pacijenata o bolesti i liječenju ima svaki razlog biti ugrađeno u zaista participativno izrađenu Strategiju.
Zamjenik pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo dr. Gzim Redžepi i dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ izvijestili su o radu zagrebačkog Checkpoint-a koji provodi besplatno i anonimno testiranje na virusne hepatitise i HIV te pruža usluge savjetovanja svim pristupnicima testiranju, osobito onima koji su izloženi povećanim rizicima. Također, najavili su i otvaranje Centra za zdravlje mladih koji bi na planu Grada Zagreba trebao unaprijediti standard svih javnozdravstvenih akcija usmjerenih na mlade.
