Od 151 saborskog zastupnika izbornu reformu na tragu GONG- ova prijedloga „Novo izborno zakonodavstvo“ poduprlo je njih 29 iz gotovo svih stranaka osim najveće oporbene stranke HDZ-a, pohvalio se GONG te zajedno s Platformom 112 na konferenciji za novinare podsjetio da je riječ o važnoj reformi, koja bi uvelike mogla doprinijeti i rješavanju gospodarskih problema u zemlji s obzirom na to da im je izvorište u političkoj krizi.
„Volje i želje za sveobuhvatnom izbornom promjenom ima u gotovo svim strankama, ali očito se čeka mišljenje vodstva i predsjednika stranaka. Zasad je potpisima svoju potporu da se ide u izbornu reformu na tragu GONG- ova prijedloga „Novo izborno zakonodavstvo“ pružila gotovo petina zastupnika u Saboru, i to iz redova HNS-a, OraH-a, Hrvatskih laburista – Stranke rada, HSU-a, SDP-a, Novog vala, SDSS-a, DC-a, HDSSB-a i nekoliko nezavisnih zastupnika“, kazao je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i poručio: „Izvršna se vlast očito ne želi baviti bilo kakvim reformama, a posebice reformom izbornog zakonodavstva pa ako ona to ne želi, onda tražimo od zakonodavne vlasti – Sabora, predsjedništva Sabora da oformi radnu skupinu koja će izrađivati prijedlog izborne reforme. Ukoliko ni ono za to ne bude imalo volje, na raspolaganju ostaje ovih 29 zastupnika s kojima će GONG aktivno raditi i pokušati iznjedriti konkretne prijedloge izmjena izbornih zakona“.
„Mi i dalje smatramo da je riječ o valjanim prijedlozima i nadamo se da će biti prepoznati i da će biti shvaćena njihova važnost i da se upravo na njihovom tragu može ići u reformu do ustavnog roka, do kraja ove, početka iduće godine. Također, smatramo da je upravo ovo prava metoda pripreme zakonodavstva, važan je dijalog Sabora, klubova, odbora, izvršen vlasti i ministarstava te zainteresirane javnosti - udruga i građana, koji smatraju da mogu pridonijeti poboljšanju izbornoga zakonodavstva“, kazao je Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te vanjski član saborskog Odbora za Ustav i član GONG-a i upozorio: „Zamislite samo da se zabrani istovremeno obnašanje dužnosti saborskog zastupnika i općinskog načelnika ili gradonačelnika – koliko bi već to izmijenilo interesnu strukturu u Saboru i možda olakšalo neke rezove. Mali pomaci mogu puno značiti za reformu političkog sustava i neki propusti u izbornom zakonodavstvu su također dijelom ono što pogađa i hrvatsku ekonomiju i stoga nije valjan argument da sada ima važnijeg posla“.
Pritisak za rastvaranje političke kaste
„Hrvatska nema jednu krizu koja je permanentno ekonomska kriza, nego je ona samo izraz duboke političke krize, koju se u ovom društvu generira već 20 godina i koja je u posljednje vrijeme institucionalizirana i ozakonjena kroz niz zakona. Pritom su među najvažnijima izborni propisi kao ključni za stvaranje kaste koja nije sposobna, niti joj je cilj provođenje izbornih reformi jer ovakav izborni sustav vodstvima političkih stranaka osigurava dugoročnu egzistenciju na grbači građana. U interesu im nije niti teritorijalni preustroj, koji stručnjaci zagovaraju već godinama, jer im služi za dodjelu političkih feuda i da je kriza ozbiljna postalo je evidentno kad se odustalo od svih reformskih procesa“, istaknula je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije te jedna od koordinatorica Platforme 112.
„Vodstva stranaka kolonizirala su u potpunosti politički, ekonomski i društveni prostor u Republici Hrvatskoj što onemogućava generiranje bilo kakvih alternativa i bilo kakve druge strane, a to dugoročno može voditi samo u ozbiljne društvene probleme. Čak i u ozbiljno društveno nasilje jer neće postojati institucionalni mehanizmi kojima građani mogu utjecati na donošenje odluka, a produžavanjem agonije ove krize građanima će postati jasno gdje je problem i očekujemo da i oni izvrše pritisak da se rastoči ova politička kasta, ali i od članova stranaka jer su i oni ti koji su odgovorni. Loše se stvari ne događaju zbog šačice loših ljudi, nego zbog svih onih ostalih koji na to šute. Ako se nisu u stanju baviti politikom, neka se bave nečim drugim“, upozorila je Benčić.
Naime, osnovni strah stranačkih vodstava leži u mogućem gubitku kontrole unutar svojih stranaka, nego od nekih novih stranaka, kazao je Zakošek i ukazao na problem izostanka volje za slušanjem te prihvaćanjem mogućih rješenja. Istovremeno, jaz između građana, koji se osjećaju nemoćnima, te političara sve je dublji, dodao je Zelić. Što se pak tiče drugih inicijativa za promjene izbornoga zakonodavstva, od kojih je u javnosti najspominjanija ona "U ime obitelji", i to putem referenduma o uvođenju preferencijalnog glasovanja, Zakošek i Benčić su istaknuli potrebu sveobuhvatnosti izborne reforme zbog njezine kompleksnosti i kako, kao što reče Zelić, ne bi došlo do nakaradnosti zbog parcijalnih rješenja.
Osim toga, na referendumu se sve svodi na jednu odredbu i zaokruživanje "Da" i "Ne", istaknuo je Zakošek, a Benčić poručila da je bolje sačuvati 50 milijuna kuna koje bi se potrošilo na referendum i iskoristiti ih za pomoć najpotrebnijima te poplavljenim područjima: "Potrebna je sveobuhvatna izborna reforma, a ne prčkanje po pojedinim dijelovima. Ako nema ni minimuma takve odgovornosti, ja onda očekujem da se ide na izvanredne izbore jer Vlada i većina u Saboru nemaju nimalo sluha za krucijalne političke i socijalne potrebe ove države".
