Banski dvori blagoslovili su Konačni prijedlog Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i odaslali ga konačno i na drugu stranu Markova trga, pri čemu su iz tog dokumenta i prije preleta nad crkvom svetoga Marka iščezle vjerske zajednice i teško da će u njemu uskrsnuti.
Dok se ovih (a i ne samo ovih) dana mnogi pitaju: Može li Crkva bez novca poreznih obveznika?, zahvaljujući Kukuriku Vladi postalo je jasno (ako ima takvih kojima to možda dosad nije bilo) da porezni obveznici mogu bez informacija o novcu koji daju ili su prisiljeni dati Crkvi. Pa dok njezin poglavar u zadaću dobiva nadzor nad time kako novac troši Vatikanska banka u sklopu reformi financijskog poslovanja Svete Stolice, na domaćem terenu pravila su ipak drugačija, a i Vlada je, čini se, nekako „zaboravila“ da se bez računa ne računa. Ili kako je nedavno krasno sažeo član Vlade Zorana Milanovića: „Ako je Crkvi nešto neprihvatljivo, zašto na tome inzistirati“.
Podsjetimo, premda iz državne blagajne u svoju dobiva stotine milijuna kuna, Katolička crkva u Hrvatskoj građanima za njih ne polaže račune dok Vatikan, primjerice daje podatke o tome koliko su zaradili na iznajmljivanju nekretnina i koliko je i od koga Papa dobio milodara, a i biskupske konferencije mnogih drugih europskih zemalja, poput Njemačke, Slovenije i Italije doživljavaju posve normalnim javno objavljivanje svojih financijskih izvješća. Primjerice, slovenske škofije (biskupije) to čine preko interneta, uključujući ne samo tekst, nego i tablice, a Italija i Vatikan izvješća objavljuju u svojim glasilima.
Doduše, premda vjerske zajednice više nisu obveznici zakona, one će morati dostavljati izvještaje o tome kako troše proračunska sredstva i financijski će biti nadzirana sredstva iz javnih izvora. Naime, za razliku od ostalih neprofitnih organizacija koje su obvezne izvještavati o stanju i strukturi, promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, vjerske zajednice obvezne su sastavljati financijski izvještaj samo o primicima iz proračuna i izdacima. Također, izuzete su od izrade godišnjih programa i financijskih planova te vođenja knjigovodstva po načelu dvojnog knjigovodstva.
Neobično podizanje standarda financijske transparentnosti
S obzirom na sve to, prilično je nejasno zašto se onda kao svrha ovoga Zakona navodi značajno podizanje standarda financijske transparentnosti u svim neprofitnim organizacijama dok se istovremeno uvode povlašteni statusi? Naime, sve neprofitne organizacije trebaju biti jednako podložne visokim kriterijima transparentnosti i dodatnih obveza, dok eventualna izuzeća trebaju biti dobro argumentirana i opravdana što u slučaju vjerskih zajednica nije tako, a na što su u javnoj raspravi još početkom prosinca prošle godine upozoravale i mnoge organizacije civilnoga društva.
Za izuzeća nema temelja jer u Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima reguliran je status neprofitnosti vjerskih zajednica i njihova dužnost poštivanja zakona o financijskom i poreznom poslovanju što je uostalom istaknuto i u Izvješću Državne revizije za 2010. godinu. No, zahvaljujući ovom Zakonu razina transparentnosti vjerskih zajednica bit će manja nego što je sada na temelju Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, a kako su već upozoravale udruge takav povlašteni status otvara i neka nova pitanja, poput kako će izvještavati o «primicima od vlastitih djelatnosti», a kako o donacijama građana, trgovačkih društava ili međunarodnih organizacija i kako će povećati odgovornost prema članovima i javnosti?
Međutim, nije to jedina novina u Zakonu u odnosu na prvo čitanje, naime, brisan je i članak kojim je bilo propisano da su udruge koje ostvare iznad 230 tisuća kuna prihoda, a bave se gospodarskom djelatnošću, dužne osnovati trgovačko društvo jer je to, kako je ustvrdio ministar financija Boris Lalovac. Također, sindikati i udruge poslodavaca izuzeti su od javne objave revizorskih izvješća, ali i od objave godišnjih financijskih izvješća putem registra neprofitnih udruga, a smanjene su i visoke kazne tako da one sada iznose od 1.000 do 50.000 kuna.
Ministar je pred kolege u Vladi iznio i niz važnih brojki o poslovanju neprofitnih organizacija u prošloj godini. „Ukupni prihodi neprofitnih organizacija su oko 12 milijardi, od toga udruga 3,7 milijardi kuna, a ono što je zanimljivo - promet preko računa neprofitnih organizacija u 2013. iznosi oko 33,2 milijarde kuna dok je promet preko računa udruga 10,6 milijardi kuna i u njima radi 9.840 zaposlenih“, tvrdi ministar. Kada je riječ o imovini, „neprofitne organizacije su prošle godine imale 37,3 milijardi kuna ukupne imovine, dok su udruge unutar tog dijela imale oko 4,2 milijarde kuna. U 2014. godinu neprofitne su organizacije prenijele višak od 8,1 milijardi iz prethodnih godina, a udruge su prenijele 1,2 milijarde kuna“.
"Dok sam ja premijer ... "
Za kraj, međutim, vratimo se priči s početka i podsjetimo na riječi premijera Milanovića početkom travnja 2012. godine, u vrijeme dok je još uživo putem video prijenosa odgovarao na pitanja građana upućena Vladi preko društvenih mreža (koje u međuvremenu vode bitku s određenim "izazovima") kada je naglasio da će hrvatska vlada poštivati ugovor s Vatikanom, ali i naglasio da će, dok je on premijer, novac Katoličkoj crkvi temeljem ugovora biti isplaćivan iz proračuna. "No, to je isto tako i javni novac koji mora biti nadziran. Ako revizija provjerava kako se javni novac troši u političkim strankama, onda ne da ne vidim razloga, nego vidim potrebu da gdje god idu proračunske kune, ide i državna revizija. Ne kao policijski organ, istražno tijelo, nego kao mehanizam za kontrolu i nadzor ispravnosti trošenja javnog novca" - kako je kazao, birači to od njih očekuju.
Pitanje je samo hoće li i kada što dočekati ... primjerice, to da se njih zornije osluškuje, ali kao što su se ovih dana "podsjetili" najednom produhovljeni SDP-vci: "Vlast koja bi ignorirala Katoličku crkvu, ali i ostale vjerske zajednice, ne bi bila dobra, ni mudra vlast", ma koliko god se u opoziciji trudili u biračima potaknuti nadu u drugačije.
