Sukob interesa - stvaran ili se samo takvim čini? Korupcija ili njezino predvorje? Skriva li se u kabinetima ministara ili obitava negdje iza kazališnih zastora? I gdje je «zapela» samoregulacija?
Početkom godine javnost se snebivala nad „ugovorom iz snova“ uskoro bivšeg intendanta splitskog HNK-a Tončija Bilića, no pitanje njegova potencijalnog sukoba interesa zbog, prema pisanju medija, sklapanja honorarnih ugovora sa suprugom Ivanom Bilić te kumom Leom Katunarićem nekako kao da je ostalo ispod radara, a riječ je o „dobrom“ primjeru koji zaziva osmišljavanje smislenog upravljanja sukobom interesa s obzirom na nedorečenosti aktualnog zakonodavnog okvira.
Primjer iz prakse - po etici i samoregulaciji
Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama GONG je od splitskog HNK-a tražio popis svih Ugovora o djelu i Ugovora o autorskom djelu između HNK Split i Ivane Bilić te Lea Katunarića sklopljenih do 3. prosinca 2012. godine, naime, tada je Bilić preuzeo dužnost u splitskom HNK-u. U dobivenom odgovoru navodi se da do tog datuma s Ivanom Bilić nije bilo sklopljenih ugovora, no jedan je sklopljen tek 22.07.2013. i tu je riječ o Ugovoru o autorsko/izvođačkom radu kao marimbisticom u koncertnoj izvedbi „Zagrebački kvartet saksofona i Ivana Bilić“. Što se tiče ugovora s Katunarićem, s njim je sklopljeno nekoliko ugovora i prije no što je Bilić preuzeo dužnost intendanta, i to od 1988. do 2004. te po jedan 2013. i 2014. (detaljnije).
U međuvremenu, nakon bure u javnosti, intendant splitskoga HNK odlazi s te dužnosti 1. srpnja ove godine prema sporazumnoj odluci s gradonačelnikom zbog nemogućnosti usklađenja intendantove vizije kazališta s financijskim mogućnostima grada. Međutim, situacija u kojoj se našao predstavlja koristan primjer loše prakse po pitanju sukoba interesa, smatra Duje Prkut, istraživač u GONG-ovom Istraživačkom centru, uoči predstavljanja „Teze za izradu Nacrta Zakona o upravljanju sukobom interesa“.
Naime, premda sukob interesa nije korupcija, predstavlja plodno tlo za korupciju i stoga je njime potrebno smisleno upravljati, no u postojećem zakonodavnom okviru prisutne su brojne manjkavosti, između ostalog i manjak samoregulacije u upravljanju na razini institucija. Pokazalo se to i u slučaju splitskog HNK-a koji je GONG-u odgovorio da „u svojim aktima nema interni akt kojim se normiraju etički standardi za zaposlenike i osobe na upravljačkim funkcijama u toj instituciji“.
Ima li poticaja za kretanje u željenom smjeru?
«Medijski popraćen sukob interesa ravnatelja splitskog HNK odraz je manjkavosti i krajnjih dosega uspostavljenog sustava sukoba interesa, naime, vrijednosti i načela upravljanja sukobom interesa još uvijek nisu zaživjela na razini institucija - ona nisu reflektirana u internim procedurama i radnim procesima. Splitski HNK nema etički kodeks kojim bi bili definirani etički standardi za osobe na upravljačkim funkcijama, niti interni akti uopće predviđaju mogućnost pojave situacije sukoba interesa. S druge strane, Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa je ravnatelj izvan dosega jer nije državni dužnosnik», podsjeća Prkut.
Samoregulacija, odnosno situacija u kojoj osobe unutar institucija razvijaju etička pravila za sami sebe, sastavni je dio idealnog modela, no u Hrvatskoj je takva praksa rijetko gdje prisutna, a Prkut smatra i da «nije realistično očekivati bez zadovoljenja ovog preduvjeta očekivati značajne pomake u razini integriteta osoba na javnim funkcijama. Imamo sukob interesa u zakonskim normama koje se primjenjuju, ali norme etičkih akata usmjerene na sukoba interesa se ne primjenjuje ili one uopće niti ne postoje».
No, veći problem od manjka samoregulacije jest da postojeći sustav ne stvara dovoljno poticaja da se krene u željenom smjeru, a Prkut smatra da su "potrebne izmjene Zakona kojima bi se značajno proširilo raspon trenutnih ovlasti i odgovornosti Povjerenstva. Bilo bi korisno da, baš kao što Povjerenica za informiranje osim ovlasti izricanja sankcija ima odgovornost za razinu otvorenosti svih javnih institucija, tako i Povjerenstvo osim izricanja sankcija za državne dužnosnike, ima i odgovornost za razvijanje mehanizama upravljanja sukobom interesa u svim javnim tijelima».
