Hrvatska i dalje samo „sanja“ Veliku Britaniju s obzirom na konačno predstavljen Središnji državni portal, koji bi po uzoru na starijeg britanskog brata data.gov.uk, trebao pomoći u stvaranju boljeg poslovnog okruženja u Hrvatskoj te rastu produktivnosti i efikasnosti tijela državne uprave, smanjenju gužvi po uredima javne uprave i kvalitetnijoj usluzi građanima, kao i jačanju dobrog upravljanja i povećanju participacije građana u demokratskim procesima.
„Građani će manje nositi papire, od danas su sve informacije dostupne na internetu“, naglasila je na dugo čekanom predstavljanju Središnjeg državnog portala i usluge e-građani Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike, poručivši da se država približila građanima jer, kako je istaknuo Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku, nekima poznat i kao „digitalni šampion“, „umjesto potvrda koje su građani morali prije dvije godine nositi kako bi dokazali da su živi, od danas će to biti moguće riješiti aplikacijom“.
Zvuči zgodno i jednostavno, no barem na početku za registraciju i kasniju prijavu u svoj elektronički pretinac za komunikaciju s cijelom državnom upravom, koji će biti personaliziran po želji korisnika, ipak prvo treba otići do FINA-e po svoju “vjerodajnicu” da bi se moglo prijaviti u sustav, upozorava Emanuel Blagonić, web dizajner, koji s bratom Lucijanom vodi agenciju Blagonić Brothers te od samih početaka kritički prati razvoj priče oko portala gov.hr i data.gov.hr te, a s kojim smo razgovarali nakon što je javnosti konačno postao dostupan Središnji državni portal za koji su zaslužni Vlada, HAKOM i Globaldizajn, a za dodatne komentare zamolili smo i Miroslava Schlossberga iz Open Zagreba.
izvor: vlada.gov.hr
Dugo se najavljivalo Središnji državni portal i E-građane - sada su konačno tu. Kako vam se čini novi gov.hr i vlada.gov.hr - i po pitanju funkcionalnosti (premda je za tu ocjenu možda malo prerano), ali i po pitanju vizualnog identiteta? Tim više jer se nekako čini da vizualni dio, i to onaj usmjeren na Vladu, prevladava nad samim sadržajem.
Blagonić: Funkcionalno, imam osjećaj da je stara stranica Vlade RH bila puno kvalitetnije riješena, bez obzira što je bila “stara” nekoliko godina. Početna stranica je usprkos puno većoj količini informacija bila preglednija, jasnija. Kad gledam trenutnu početnu stranicu Vlade, čini mi se kao da gledam nečiji Blog, a ne službenu web stranicu najvažnije institucije u Hrvatskoj. Ostavimo li po strani boje i vizualni dojam, koji je ipak stvar svačijeg subjektivnog mišljenja, vidi se da je fokus, nažalost, stavljen na samopromociju, tako da na početnoj stranici Vlade nemamo odmah niti jedan link na vjerojatno najvažniji projekt ove modernizacije – e-Građani.
Što se tiče vizualnog identiteta, smatram da je standardizacija vizuala Vlade odlična stvar, pogotovo ako gledamo iz stručnog kuta. S druge strane, ne bih želio spekulirati je li crvena boja u ovakvom obimu baš idealna za Vladu.
Schlossberg: Gov.hr i Vlada.gov.hr mi se vizualno na prvi dojam sviđaju. Izgledaju jednostavno, a ne mogu komentirati funkcionalnost jer je još prerano. Možda ćemo o funkcionalnosti i preglednosti sadržaja moći govoriti tek kada se na gov.hr portal priključe sva ministarstva jer će tada biti daleko više prikazanog sadržaja
Koliko su ovi portali pregledni i prema građanima prijateljski nastrojeni?
Schlossberg: Sviđa mi se što se razmišljalo o responsive dizajnu, jer sada mogu ove stranice pogledati i na svom mobilnom uređaju. Razmišljalo se i o građanima s posebnim potrebama te je u zaglavlju stranice dostupna opcija promjene kontrasta i veličine slova. Gov.hr, kako sam naziv kaže, je Središnji državni portal što znači da bi sadržaji tamo trebali biti objavljivani na vrijeme i prioritetno složeni sukladno okolnostima. Očekujem da će Vlada i ministarstva taj posao obavljati ažurno.
Međutim, jedna od stvari oko koje se već posebno vrte komentari po društvenim mrežama je pitanje osobnog korisničkog pretinca?
Blagonić: Mišljenja sam da je osobni korisnički pretinac odlična stvar. Naravno, kako to obično biva, dobili smo mogućnost povlačenja dokumenata koji su nam važni (rodni list), ali i dalje nismo izbjegli nepotrebno ispisivanje tih dokumenata pa je svrha tog pretinca ipak tek djelomično uspješna, jer ćete dokumente morati ispisivati i nositi sa sobom, umjesto da vam ih službenici sami pogledaju i utvrde istinitost podataka. No, sama realizacija korisničkog pretinca je jako loša. Ako očekujete da će se osobe koje se slabije služe računalima od 50 i više godina, uspješno prijaviti u sustav – grdno se varate. Naime, za registraciju i kasniju prijavu potrebno je prvo otići do FINA-e po svoju (kako to oni zovu) “vjerodajnicu” da biste se uopće mogli prijaviti u sustav. Cijeli proces objašnjen je tek na jednoj stranici i to prilično nejasno, a uputstva koja se nalazi na samoj stranici prijave su sve samo ne “jasna za korisnika”. Vjerujem da se cijeli proces mogao napraviti puno bezbolnije za građane, s kvalitetnijim uputama, te da bi tek u tom slučaju polučio svoju pravu korist.
izvor: gov.hr
Mogu li se gov.hr i vlada.gov.hr mjeriti s data.gov.uk i gov.uk?
Blagonić: Jednom riječju – ne. Od početka je bilo jasno da je naš pristup “kopiranja” gov.uk osuđen na propast. Struka nije bila dovoljno uključena u cijeli proces pripreme i objave natječaja, a moramo imati na umu da je na projektu stranica britanske Vlade radilo i još radi, tim od dvjestotinjak ljudi – stručnjaka od dizajnera, stručnjaka za sadržaj, informacijskih arhitekata. Mislim da je sve bilo osuđeno na neuspjeh u onom trenutku kada se tražila najpovoljnija ponuda. To se jednostavno ne može raditi na takav način i voditi računa o građanima. Iako sam svjestan činjenice da se u današnje vrijeme svaka kuna prevrće 20 puta, ovo uopće nije bila ušteda već nepotrebno bačen novac.
Kada i zašto očekujete prve promjene na portalu?
Blagonić: Ne očekujem nikakve veće promjene na portalu, osim ako pod promjenama ne smatramo “mijenjanje sadržaja novosti”. Vlada je nove stranice predstavila “duboko” u svom mandatu, sada više nema vremena za promjenu, pa možemo očekivati da će se s novom vlasti dogoditi opet nova promjena u pristupu kako se doživljavaju web stranice Vlade. S druge strane, nadam se da projekt e-Građani ipak ima nade u uspjeh, ali sve će ovisiti o tome koliko će se projekt zapravo uspjeti približiti građanima, za početak barem kroz neke smislenije upute.
Schlossberg: Ne sviđa mi se da na stranicama Središnjeg državnog portala, stranicama Vlade i ostalim budućim stranicama stoji ograničenje korištenja sadržaja, kako je navedeno u podnožju stranice "Copyright © 2014 Vlada Republike Hrvatske. Sva prava pridržana.". Vlada i državne službe trebale bi omogućiti svojim građanima slobodno korištenje sadržaja s njihovih stranica uz navođenje izvora. Također, trebalo bi detaljno definirati uvjete korištenja sadržaja stranica poput ponovne upotrebe za komercijalne i nekomercijalne svrhe.
izvor: FaH/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ ua
Koliko je u cijelu priču oko izrade bila uključena struka, tim više jer je bilo dosta zamjerki s obzirom na cijenu i pitanje rješenja u vidu open sourcea?
Blagonić: Osim prvog savjetodavnog sastanka ne bih rekao da je struka (koliko je meni poznato) bila uopće uključena u ovaj projekt. Samim time da se kao jedan od uvjeta spominjala kompatibilnost s Internet explorerom 6 (kojeg niti Microsoft više službeno ne podržava) dovoljno govori o tome kakav je bio pristup natječaju. Navodno bi i ovaj sustav trebao postati javno dostupan, no to ćemo vidjeti kroz koji tjedan.
U međuvremenu, valja još jednom podsjetiti da su otvorenost vlasti i javnih podataka kao jačanje transparentnosti put prema dobroj vladavini, a slobodan pristup podacima u novoj digitalnoj eri lakše je i jeftinije omogućiti više nego ikada prije, o čemu smo svojedobno razgovarali s Andrewom Stottom, jednim od osnivača portala data.gov.uk te članom Vijeća za transparentnost Vlade Velike Britanije i bivšim zamjenikom Povjerenika za informacije Velike Britanije. Naime, tamošnji građani na internetskim stranicama mogu vidjeti javnu objavu svake isplate svakog ministarstva, ureda ili državne agencije, tko je autorizirao koju isplatu, kada je i u kojem iznosu isplaćena plaća za osoblje te tko i kako troši službene kreditne kartice.
Bliže u susjedstvu, građani u Sloveniji klikom miša na web aplikaciju nazvanu 'Supervizor' mogu pak vidjeti poslovanje svih slovenskih tvrtki s državnim institucijama, uključujući detaljni graf svih transakcija i popis svih institucija s kojima je određena tvrtka poslovala dok u Hrvatskoj, usprkos svim pomacima, i dalje vlada kultura tajnosti koja nastavlja rušiti povjerenje građana u politiku.
