Premda struka i javnost već godinama upozoravaju na vrlo problematična pravila izborne promidžbe, koja građanima onemogućuju kvalitetno informiranje o sudionicima izborne utrke, promjena još uvijek nema. No, barem je konačno započet proces njihovih izmjena o kojima se opet raspravljalo na sjednici saborskog Odbora za Ustav, ovaj put nakon na tu temu završene javne rasprave.
Sadašnje pravilo striktne jednakosti prema kojem svi moraju imati imaju jednak tretman neovisno o potpori birača televizijama i radijima predstavlja ogromne poteškoće, a ne koristi nikome - niti biračima, niti kandidatima, niti promicanju demokracije. Kako je, uostalom, kazao i predsjednik saborskog Odbora za Ustav SDP-ov Peđa Grbin: „Ravnopravnost postoji samo na papiru, no u stvarnosti je buka“.
Stoga je potrebna liberalizacija postupanja i predložene promjene, tako barem smatraju vladajući, predstavljaju jedan „vrlo otvoren okvir“ u kojemu bi samo HRT kao javni servis imao obavezu svakom sudioniku u svakoj izbornoj jedinici. A pritom se misli na liste (stranačke i nezavisne te kandidate za zastupnike nacionalnih manjina), pružiti pet minuta za predstavljanje. Također, od važnijih novina predlaže se i mogućnost konačnog uvođenja sučeljavanja kandidata za premijera, međutim s obzirom na nedostatak kvoruma, glasanje o prijedlogu je odgođeno do sljedeće sjednice Odbora za par dana.
Ipak, rasprava nije izostala pa je SDP-ov Nenad Stazić upozorio da pri nametanju drugačijih obaveza HRT-u od drugih televizija treba razmisliti „čiji je HRT javni servis – svakog onog koji se javi za sudjelovanje u izbornom natjecanju ili slušatelja i gledatelja? „ poručio da „novinarima ne treba otežavati posao teškim i glupim zadaćama“. Stranačka mu kolegica Ingrid Antičević istaknula je da „davanje informacija nije obična roba“ te da treba dobro pojasniti tko sve može nastupati kako se ne bi više događalo da opet u vrijeme izbora bivši ministri, ujedno i kandidati, budu gosti i kada nije riječ o izbornim emisijama.
Izmjenu pravila pozdravio je i Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i vanjski član Odbora za Ustav, koji smatra da su „promjene na dobrom tragu, ali i da je potrebno još preciznosti kako više ne bi bilo zagušenja u medijskom prostoru. Međutim, potrebne su i još neke druge izmjene u cijelom izbornom zakonodavstvu“. Da je regulacija jako važna, kao i odnos ovih te internih pravila u medijskim kućama, upozorili su i Nikola Kristić s HTV-a te Mario Harapin i Sanja Rabuzin Pavić s HR-a te Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Grbin je na kraju rasprave u zaključku ponovio kako su određeni okvir postavljeni, a praksa će, budu li prihvaćeni, pokazati treba li i što te kako mijenjati.
