Porto Alegre, Seville, Newcastle, Toronto, San Francisco … što to ovi gradovi imaju zajedničko? Njihovi građani mogu sami odlučiti o prioritetima lokalnih budžeta i kako ih trošiti, a u skoroj budućnosti njihov bi primjer mogli slijediti i građani Pazina, a s vremenom i u ostalim gradovima u Hrvatskoj. U Zagrebu, primjerice, bilo bi zanimljivo vidjeti prioritete građana - još koja fontana ili možda barem malo manje rupa na cesti, ili ipak Spomenik domovini i dorađivanje maksimirskog stadiona …
Tko ne bi htio sudjelovati u donošenju odluka koje ga se tiču? Sigurno ima i takvih, ali većina građana gotovo uvijek se žali da ih nitko (osim onih svake četiri godine) ništa ne pita. Pogotovo kada je riječ o tome kako se i na što troši njihov novac. No, alternativa postoji, a riječ je o participativnom proračunu za čiju implementaciju u Hrvatskoj već postoji i zakonska mogućnost, a potrebna je još politička volja.
Naime, radi se o odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (članak 24. - članak 26.) koje predviđaju mogućnost neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnih zborova građana, i to glede donošenja određenog akta ili rješavanja određenog pitanja iz djelokruga jedinica lokalne/područne samouprave.
Što je participativno budžetiranje?
Riječ je o procesu koji izravno uključuje građane u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje proračuna uz uvjet da su o tome prethodno raspravljali i predlagali te glasali o prioritetima javne potrošnje. Osim što pridonosi osjećaju zajedničkog vlasništva, on također jača demokraciju te podiže transparentnost u smislu povjerenja građana u politiku, a cilj je stvaranje partnerskog odnosa između građana, izabranih predstavnika i lokalnih službenika. Dio ukupnog proračuna koji pripada participativnom proračunu podložan je dogovorima i promjenama,međutim, uglavnom je riječ o oko 15 do 20 posto ukupnih proračunskih sredstava prikupljenih prirezima, naknadama i sličnim izravnim davanjem građana.
Pioniri participativnog budžetiranja su stanovnici i lokalna vlast brazilskog grada Porto Alegre, naime, 90-ih godina prošloga stoljeća gradska je vlast stanovnicima dala na vijećanje dio gradskog proračuna namijenjenog razvoju četvrti ili kvartova i od tada se priča nastavila svake godine kada se u ožujku organiziraju skupštine s obzirom na područje i teme, primjerice infrastruktura, obrazovanje, zdravstvo … Potom se izabire delegate koji će zastupati te projekte pred gradom, a oni nakon rasprave o prioritetima kreću u pregovore s gradskom vlašću, a svakako valja reći i da postoje od građana izabrani financijski savjetnici koji bdiju nad financijama što dodatno podiže transparentnost i odgovornost.
Kako godine prolaze, postotak onih koji podržavaju ovu ideju sve je veći pa tako 85 posto stanovnika Porto Alegrea podržava participativni budžet, kroz koji se godišnje distribuira 200 milijuna dolara uz sudjelovanje od 50.000 ljudi. Inače, kako ističe Dražen Šimleša, područja gdje će novac ići biraju se i s obzirom na Quality of Life Indeks tako da dijelovi grada s više siromaštva, manje kvalitete života i slabije infrastrukture dobivaju od vlasti veću količinu novca za odabir gdje će investirati, čime se jača i solidarnost.
Od početka ovoga koncepta samo u Porto Alegreu uložilo se 260 milijuna dolara na razne projekte koje su ljudi predložili i izabrali. Za razliku od kraja '80-ih, danas 99 posto stanovnika Porto Alegrea ima pitku vodu, a 85 posto ima kanalizaciju. Pismenost je 98 posto, a broj škola na području grada popeo se s 29 na 86. Ne čudi da je ideja našla plodno tlo diljem svijeta pa tako danas građani sudjeluju u donošenju odluka o tome na što će se i kako trošiti njihov novac koji uplaćuju gradski proračun u primjerice Lisabonu, Sevilli. Leedsu, Parmi, Hamburgu i još mnogim gradovima i nekim regijama.
Kako razumjeti proračunsku džunglu?
Da bi građani mogli donijeti odluku na što potrošiti, trebaju znati i koliko im sredstava stoji na raspolaganju, a da bi to znali - moraju razumjeti proračun. No, u Hrvatskoj, prema istraživanju Instituta za javne financije, podsjetimo, razina otvorenosti lokalnih proračuna vrlo je niska, a rijetke se lokalne jedinice trude građanima približiti proračun, dok se malobrojne od njih, ako ih uopće i imaju, mogu podičiti kvalitetnim internetskim stranicama.
Naime, da bi se postiglo veću efikasnost javnih usluga i suzbilo korupciju, važno je da informacije budu dostupne jer ako građani raspolažu podacima o djelovanju države, povećava se kontrola nad vlašću što pozitivno utječe i na odgovornost vlasti prema građanima. Stoga je za bolju otvorenost lokalnih proračuna, neophodna reforma sustava lokalnih jedinica, a njihovi proračuni trebaju biti jednostavni, jasni i transparentni te relevantni i pravovremeni kako bi građani razumjeti političke i ekonomske odluke koje imaju znatan utjecaj na njihovu svakodnevicu, kao i da bi mogli sudjelovati u njihovu donošenju.
Kako je pak pokazalo GONG-ovo istraživanje LOTUS - „Nalazi istraživanja o transparentnosti i otvorenosti rada jedinica lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj“, transparentnost je prvenstveno pitanje političke volje i razumijevanja njezine važnosti i koristi za zajednicu, a manje financijskih i institucionalnih kapaciteta.
Pazin kao Porto Alegre
Premda su se Riječani proteklih nekoliko godina mogli igrati proračunom svoga grada, građani Pazina prvi bi u Hrvatskoj trebali moći doista sami „modelirati vlastiti gradski budžet“, a nakon njih bi tu praksu mogli preuzeti i drugi, i to zahvaljujući projektu GONG-a, Grada Pazina i Društva Naša djeca te Instituta za javne financije i Udruge gradova – „Pazi(n), proračun!“
Pazin je prema rezultatima "LOTUS 2011/12. zauzeo 22. mjesto te spada u kategoriju izrazito transparentnih gradova i općina. U istraživanju 2009. godine bio je zauzeo 55. mjesto, a u međuvremenu je ostvario bitan napredak prema kriterijima istraživanja (javnost sjednica vijeća, javnost rada i odluka jedinica lokalne samouprave, primjena Zakona o pravu na pristup informacijama, suradnja s organizacijama civilnog društva i izravna participacija građana u odlučivanju). Međutim, participativno budžetiranje bit će koristan mehanizam za daljnje demokratiziranje demokracije u smislu realiziranja istinskih potreba građana.