Sadašnja pravila izborne promidžbe ne koriste nikome, a najmanje građanima koji se gube u moru kandidata naposljetku ostajući bez ključnih informacija potrebnih da bi mogli donijeti kvalitetnu odluku i stoga ih treba mijenjati, poručeno je na tematskoj sjednici saborskog Odbora za Ustav u sklopu javne rasprave o promjeni medijskih pravila praćenja izbora koja traje do 25. svibnja. Naime, plan je da nova pravila Sabor usvoji do 15. srpnja kako bi ih se moglo primijeniti već za sljedeće predsjedničke izbore, kazao je Peđa Grbin, SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav.
Kako u dvije, tri minute, koliko prosječno traje televizijski prilog, ugurati izjave 275 kandidata, naime, toliko osoba se kandidiralo na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu? Pitanje je to muči televizije dužne svima omogućiti jednaku zastupljenost jer takva su pravila praćenja izborne kampanje po postojećim pravilima za elektroničke medije s nacionalnom koncesijom, koja se godinama nije mijenjalo iako se gotovo sve ostalo promijenilo. No, takva situacija nikome ne koristi: niti biračima, niti kandidatima, a niti promicanju demokracije.
Stoga se promjenom pravila želi pojednostaviti proces izborne promidžbe, osigurati slobodu rada elektroničkih medija i informirati birače, a na sjednici Odbora pokazalo se da mnogi različiti akteri razmišljaju u sličnom smjeru, naime, da se umjesto sadašnjeg pravila striktne jednakosti prema kojem svi moraju imati imaju jednak tretman neovisno o potpori birača, uvede načelo razmjerne jednakosti, a ono bi u obzir uzimalo i istraživanja javnog mnijenja.
Prijedlog u tome smjeru iznio je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i vanjski član Odbora za Ustav: „GONG se zauzima za princip lijevka temeljem razmjerne jednakosti, odnosno da se pravila praćenja izbora određuju temeljem relevantnog istraživanja javnog mnijenja ili prethodnom zastupljenošću, odnosno snagom u predstavničkom tijelu. Za odabir relevantne agencije koja bi istraživala javno mnijenje bilo bi zaduženo Državno izborno povjerenstvo, a kampanja bi imala tri djela, pri čemu bi samo na početku svi kandidati, odnosno liste imali jednak pristup i zastupljenost“.
Izborni Frankenstein i obiteljske zamjene
„Napravili smo jedan izborno čudovište – Frankensteina, no tko će financirati ta ispitivanja javnog mnijenja“, upitao je Mislav Bago, novinar Nove TV, koji upozorava da su se pravila fokusirala "samo na tri nacionalne televizije i prosječno 14 dana kampanje dok je zakonodavac posve zaboravio na ostale medijske platforme», a tiskani mediji, internet i lokalne televizije imaju itekekav utjecaj, na što je upozorio i Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista i predjednik saborskog Odbora za medije. On strahuje da bi se istraživanja javnoga mnijenja mogla pretvoriti u politički marketing upravo zato jer su ona skupa i ne može si ih svatkko priuštiti, dok se za načelo razmjernosti založio i Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti, koji važnim smatra samoregulaciju medija koji sami trebaju donijeti vlastita pravila praćenja medijske promidžbe.
Među najvećim zalogajima su lokalni izbori o čemu i najbolje svjedoči primjer, koji je iznio Renato Kunić s
Sučeljavanja, suočvanja i ostala izborna «uskrsnuća»
No, da opomene nisu tako bezazlena stvar, istaknula je Mirjana Rakić, predsjdnica VEM-a, koja je podsjetila da se mediji s opomenama ne mogu natjecati za Fond za pluralizam i raznovrsnost medija, a nakon tri opomene gubi se koncesiju. Da DIP nema zube, kako mu se često spočitava, ali neopravdano, smatra Zdravka Čufar Šarić, potpredjednica toga tijela, i to zato jer DIP-u zakon ne omogućuje oštrije sankcije, ali unatoč tome nastoje uvesti red premda je to teško bez raščišćavanja situacije među vellikim brojem stranaka i kandidata od kojih se mnogi prvi i zadnji put pojave kad donose liste.
«Nekad smo imali mrtve birače, danas imamo mrtve stranke», upozorila je i Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora GONG-a, naglasivši da treba iskoristiti situaciju u kojoj će se moći stvari sustavno smisleno urediti jer bi uskoro trebala u javnosti biti predstavljena medijska strategija, a potom slijedi izmjena paketa medijskih zakona. Pritom će važno biti razlikovati medije od novinara, jer dok prvi spadaju u sferu privatnih interesa, status novinarstva može biti definiran kao javno dobro. Da je sada prilika raščistiti stvari, složila se i Jadranka Kosor, nezavisna zastupnica i bivša HDZ-ova premijerka, koja je shvatila još jednu stvar, naime, kako je same priznala, «njena je greška da nije prihvatila moguće sučeljavanje sa Zoranom Milanovićem, aktualnim
