S obzirom na to da mladi ne posjeduju dovoljno znanja i vještina iz područja ljudskih prava, politike i političkih procesa, kao ni osnovna znanja o demokraciji i demokratskim procesima, nužno je u škole uvesti kvalitetan građanski odgoj i obrazovanje, a to je i cilj kampanje „Znam, sudjelujem, razmišljam“, koju je GOOD Inicijativa predstavila na konferenciji za novinare uoči javne rasprave o Nastavnom planu i programu provedbe Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, koja bi trebala započeti 22. travnja i trajati mjesec dana.
„Većina mladih nažalost ne zna što je zaista demokracija, znamo da ona postoji, ali nas o njoj ne uče u školama i ne vidimo ju u stvarnosti. Iz povijesti saznajemo da je riječ o vladavini naroda, ali mladi ju doživljavaju samo kroz to da većina odlučuje i smatraju da je većina apsolutna vlast. Mladi danas, primjerice, ne poštuju manjine i smatraju da bi se svi drugačiji trebali prilagoditi volji većine. Ako ne naučimo koja prava imamo i zašto, kako ćemo kasnije kad budemo odrasli građani moći zastupati demokratske vrijednosti? Stoga je potrebno uvesti cjeloviti program građanskog odgoja u škole kao jedinstvenu priliku za učenike kao one koji će u budućnosti sudjelovati u donošenju odluka u državi“, istaknuo je Luka Petrović, učenik 3. razreda zagrebačke II. gimnazije.
„Ova inicijativa nema snagu mijenjati postojeće trendove, ali je svakako dobar osigurač za neprihvaćanje zlokobnih učenja koji potiču antagonizam prema drugima i drugačijima u društvu. U ime prilagodbe tržištu zapostavljaju se osnove postojanja društva, prvenstveno vrline solidarnosti“, naglasio je Renato Matić, sociolog i profesor na Hrvatskim studijima, upozorivši da je „jedan od glavnih razloga nužnosti uvođenja građanskog odgoja u škole dugogodišnja zapostavljenost ovakvih sadržaja na svim razinama obrazovanja u Hrvatskoj.“
Da je građansko obrazovanje nužno potrebno, pokazuju i rezultati istraživanja eksperimentalne provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, ali i prijašnjih istraživanja organizacija civilnog društva i akademske zajednice (Centra za ljudska prava, GONG-a, Fakultet političkih znanosti, IDIZ-a, Centra za mirovne studije), iz kojih se vidi da mladi ne posjeduju dovoljno znanja i vještina iz područja ljudskih prava, politike i političkih procesa, kao ni osnovna znanja o demokraciji i demokratskim procesima.
izvor: GOOD inicijativa
Naime, „iako je u Hrvatskoj 1999. godine donesen Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, on se uglavnom provodio kroz projekte i izvannastavne aktivnosti te nije bio dostupan svim učenicima i nije osigurao razvoj građanske kompetencije“, upozorila je Emina Bužinkić iz GOOD Inicijative i jedna od koordinatorica kampanje. Podsjetila je i da je u prošloj školskoj godini u 12 škola eksperimentalno uveden Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji uključuje šest dimenzija: ljudsko-pravnu, političku, društvenu, (inter)kulturalnu, ekološku i gospodarsku, a usmjeren je na stjecanje znanja, kao i razvijanje vještina i stavova.
„Obitelj je prva karika od koje se kreće, a škola se nastavlja na podlogu koja se formira u obitelji. Premda na učiteljima i nastavnicima u školama leži određena količina tereta, sve se uvijek svede na ljudski faktor, a škola je kao vježbalište života i stoga treneri moraju biti sigurni oko pravila i svi imamo odgovornost“, poručila je Marina Žitković, pedagoginja Osnovne škole Pantovčak.
"Od resornog ministarstva i drugih uključenih institucija tražit ćemo da se građanski odgoj i obrazovanje sustavno i kvalitetno uvede u sve škole kroz međupredmetni sadržaj, a za pojedine dobne skupine i kao zaseban predmet", najavila je Bužinkić. U tom će smjeru tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci sve do početka nove školske godine ići i kampanja „Znam, sudjelujem, razmišljam“ kao dio višegodišnjih napora zagovaranja kvalitetnog uvođenja i provedbe sadržaja, metodike i vrijednosti koje promiču ljudska prava, političku pismenost i participaciju, interkulturalnost, ekologiju i gospodarsku pravednost. Osim sudjelovanja u javnoj raspravi o građanskom odgoju, GOOD Inicijativa će organizirati i lokaliziranu suradnju u više od 30 zajednica u Hrvatskoj kroz suradnju s nastavnicima, roditeljima, učenicima, školama, organizacijama civilnoga društva i lokalnim medijima. Što se tiče sredstava za provedbu građanskog obrazovanja, a potrebno je i educirati učenike i nastavnike koji će ga predavati, novac osim u državnom proračunu, moguće je pronaći povlačenjem iz europskih fondova.
„Glavne vrijednosti građanskog odgoja su mogućnost da polaznici planski usvajaju demokratske vrijednosti koje će prakticirati u svakodnevnom životu, a kao branitelj i profesor mislim da je najveća vrijednost provođenje mirotvornog i demokratskog ponašanja u svakodnevnoj praksi. Zahvaljujući ovom programu, mogu se naučiti vrline poštenja i dobrih namjera, kao i osjetljivost i solidarnost prema najranjivijim skupinama društva", kazao je Matić osvrnuvši se na činjenicu da mnogi ne razumiju i krivo tumače vrijednosti građanskog odgoja, primjerice kroz prizmu domoljublja, a Bužinkić je zaključila: „Građanski odgoj i obrazovanje mladima treba omogućiti da se razviju u aktivne, informirane i odgovorne građane koji uvažavaju druge, kritički promišljaju i temeljem toga aktivno sudjeluju u životu zajednice“.
