Odbor za Ustav predložio je Saboru da od Vlade zatraži provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa prikupljenih za referendum o ćirilici, a odbačen je prijedlog laburista da se istodobno od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti predloženog referendumskog pitanja te da se od Vlade zatraži da potpise provjeri u razumnom roku.
Za donošenje takve odluke Ustavni sud morao imati sve podatke, pa i verificirani broj potpisa, naveo je kao razloge odbijanja Peđa Grbin, SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za Ustav, dok je Dragutin Lesar, član Odbora i šef laburista podsjetio: „Predsjednik Sabora je 16. prosinca Odboru dao ovu temu na stol i ispunile su se moje sumnje da će se o ovoj temi raspravljati u jeku kampanje za europske izbore. To nije dobro, to je isključivo volja premijera i štetno je za daljnji razvoj demokracije i odnos prema biračima. Ovo otezanje posljedica je i toga što nemamo rokove, no ovo ponašanje nije protuzakonito, ali nije li sada racionalnije da Sabor pitanje odmah pošalje na ocjenu ustavnosti?“
„Mi smo četiri mjeseca čekali da o tome razgovaramo. Jesmo li čekali da bismo demonstrirali političku volju i pokazali da se vladajuća većina ne slaže s referendumom ili smo čekali početak kampanje? Ili Odbor za Ustav čekao jer je u međuvremenu provjeravao potpise?“, pitao je Davorin Mlakar iz HDZ-a čiji su se članovi ukazali na sjednici Odbora nakon mjeseci nesudjelovanja u njegovu radu. „Nikome nije trebala ovako duga stanka, Odbor mora čim prije tražiti mišljenje Ustavnog suda“, istaknuo je Mlakar, no potom koji sat kasnije nije podržao prijedlog da se zatraži to mišljenje.
Da na dnevnom redu Sabora od jeseni prošle godine stoji HDSSB-ov prijedlog da se raspravi o problemu dvojezičnosti u Vukovaru, podsjetio je saborski zastupnike te stranke Josip Salapić: „Nitko nije htio ugrožavati građane srpske manjine, nitko ne bi bježao iz Vukovara da se razgovaralo u rujnu o postavljanju dvojezičnih natpisa. Sve je to odgovornost premijera Milanovića, koji nije dopuštao raspravu. Da se barem dalo zeleno svjetlo da se raspravlja o tablama, ne bi bilo potrebe za prikupljanjem potpisa za referendum. Ovo je sramotno i bezveze, stvarni je problem u politici, da je postojala dobra volja, i Ustav bi se promijenilo“.
„Nije premijer prometnik pa da određuje kome će dati zeleno svjetlo, a kome ne. Vi ga prizemno napadate i vrijeđate vodstvo Sabora te činjenicu da postoje saborska većina i saborska manjina. Sabor odlučuje sam u skladu s voljom većine. Kad vi budete većina, donosit ćete odluke za koje ćete sami snositi odgovornost. Gospodine Salapiću, poštujte činjenicu da ste do zadnjeg trena bili za ustavne promjene i da ste u odustali zna se zašto - zbog jedne osobe koja nije tu nego je u drugoj državi. Pitate zašto se tek danas raspravlja o referendumu - zato što je u proceduri stavljeno na dnevni red baš danas. Neka se pita Ustavni sud, neka se oni sami izjasne, ali ako treba, neka ih se pita. Nije ovo pazar da se prepiremo hoćemo li ili ne braniti europske vrijednosti. Znate kako se kaže - ne možeš biti malo trudan ili si noseć ili nisi“, odvratio je SDP-ov Marin Jurjević, na što mu je Salapić kasnije odvratio da su „odustali zbog Perkovića, a da su podržali ustavne promjene ne bi im nitko spominjao ni Mostar, niti Glavaša, nego bi bilo partneri. Bez obzira što itko mislio o ovoj inicijativi, ne smije omalovažavati preko 600 tisuća građana koji su potpisali ovu inicijativu“.
Crvena linija i atmosfera straha
„Vjerojatno se čekalo da se kroz ustavne promjene zabrane referendumi kojima bi se smanjivala manjinska prava“, nadovezao se HDZ-ov Vladimir Šeks i dodao: „Odgovornost za odugovlačenje je na premijeru Milanoviću jer je on najjača figura u stranci i stvorio je klimu te poticao Odbor da ne reagira. Milanović je u izjavama upućivao javnost da treba zanemariti inicijativu. Omalovažavao je Ustavni sud i do zadnjeg je trena tvrdio da sve treba razriješiti u Saboru. Time je ignorirao ustavni poredak. Doveo je u poziciju Odbor i Sabor da pod pritiskom dijela javnosti i političkih stranaka, na kraju predsjednik Sabora preuzme inicijativu da se konačno sazove ova sjednica“.
„'Nije korektno od predsjednika Sabora da javno proziva svoje kolege radi neraspravljanja. Mogli smo to riješiti među sobom, a neophodno je da Sabor i druge institucije poduzmu što više i što prije jer se problem ćirilice koristi u kampanji i nanosi štetu međuetničkim odnosima. Jedan je portal jučer objavio proglas kojim poziva na bojkot 35 trgovina i uslužnih radnji u vlasništvu vukovarskih Srba dok se ne makne ćirilicu. Mislim da se time debelo prešla crvena linija na koju upozoravamo. Ako se objavi popis 35 trgovina s adresama i njihovim matičnim brojevima, nije li to fašizam. Do sada je s ćirilicom toliko štete napravljeno. Neki ljudi misle da ako imaju uniformu i zastavu, da mogu određivati što je pravda, a što nije, što je Hrvatska, a što nije“, upozorio je SDSS-ov Milorad Pupovac, koji krivcima smatra „dušebrižnike koji se pozivaju na pogrešan članak Ustavnog zakona i podgrijavaju atmosferu pružajući političku podršku onima koji rade protiv ustavnih vrijednosti i međunarodnih obveza Hrvatske“.
„Ova inicijativa nije samo formalno pravna stvar, ovdje se radi o ugrožavanju prava nacionalnih manjina. Ne bih volio da se stvara atmosfera straha. Sve stranke moraju osuditi zadnja događanja u Vukovaru. Ovo pitanje obavezno mora ići na ocjenu ustavnosti i zanima nas od vladajućih hoće li se to dogoditi, a Sabor bi trebao i zauzeti institucionalno mišljenje te se usprotiviti inicijativi i tako dati do znanja koje će vrednote braniti“, poručio je Dragan Zelić, vanjski član Odbora i izvršni direktor GONG-a. „Ovo jest poziv na etničku diskriminaciju i stvara se osjećaj straha što podsjeća na neka loša vremena ", upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja smatra da je proglas posljedica odugovlačenja oko odluke o referendumu te je pozvala Sabor da što prije odgovori na zahtjev građana za raspisivanjem referenduma i zajamči sigurnost građana Vukovara i njihove imovine.
„Vlada će ako to od nje zatraži Sabor, vjerojatno zadužiti Državni zavod za statistiku da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa. Mi smo to već napravili u slučaju referenduma o braku i vjerojatno ćemo na reprezentativnom uzorku to napraviti relativno brzo i za ovaj referendum. Naravno, ukoliko se pokaže da je velika većina potpisa vjerodostojna, onda nećemo dalje provjeravati, a ukoliko se pokaže dvojbeno, onda ćemo provjeriti cijeli uzorak i u tom slučaju će to vjerojatno trajati malo duže. Ukoliko bude sve kako treba, vjerujem da je realan rok od dva mjeseca da se sve završi“, kazao je novinarima nakon sjednice ministar uprave Arsen Bauk.
