EP - kao kuća od stakla puna ljudi s kamenjem u rukama?

Europska unija je projekt znanja, strpljivosti i razumijevanja, a Hrvatska kao njezina članica ima odgovornost za sebe i svoje građane te za EU u cjelini, jer hrvatske teme su i europske teme i obratno. Stoga je važno da u tijelima EU budu sposobni predstavnici koje će odabrati građani, a oni za to trebaju biti dobro informirani te sudjelovati u procesu donošenja odluka – poručili su sudionici okruglog stola "Zastupanje interesa hrvatskih građana u postupku donošenja odluka na europskoj razini" održanom u Saboru.

"Zbog čega zastupnici ne dolaze u Sabor i hoće li se to tolerirati u Europskom parlamentu? Jer kad mi ne dođemo u školu, dobijemo neopravdan sat", zaskočio je pitanjem sabornjake i europarlamentarce Fran Stančić Vidrač, maturant Upravne škole iz Zagreba, koji će za nešto više od dva mjeseca prvi put imati priliku i formalno odvagnuti kome dati svoj glas. No, koliko taj glas vrijedi i čuje li ga se, zanimalo je njegovog kolegu iz razreda Sebastiana Krčmara: "Kako očekujete da će građani vjerovati da se njihov glas čuje u Europskom parlamentu kad im se ne čuje ni u vlastitom Saboru? Da se čuje, ne bi bilo gotovo 400.000 nezaposlenih i ovako neodgovornog vođenja politike."

Rešetali su tako maturanti redom hrvatske europarlamentarce te predstavnike Sabora i Europske komisije uoči izbora za Europski parlament koji slijede krajem svibnja, ali odgovorima nisu bili zadovoljni, no tko zna - možda se baš u nekome od njih stotinjak koliko ih je zasjelo u klupe male saborske vijećnice, krije neki budući zastupnik ili stručnjak, a njihovo je prisutstvo razdragalo Josipa Leku, predsjednika visokoga doma, čija je prva rečenica bila: "Sabor jutros izgleda mnogo vedrije". Tko zna, moglo bi biti da se zbog toga i nakon obavljenih drugih protokolarnih obaveza, za razliku od nekoh drugih događanja, vratio u malu vijećnicu i slušao ostatak rasprave.

"Ja ću doći u sabornicu kad sam se pripremio i kad o onome o čemu se raspravlja, mogu raspravljati, kao prije neki dan kad sam se pripremio za Zakon o zaštiti potrošača. Jučer je, primjerice, bila rasprava o kreditu za željeznice. Ja se u to ne razumijem, ali bio je moj kolega, koji se razumije, no stvorila se fama oko toga da svi stalno sjedimo u sabornici, da svatko mora imati mišljenje o svemu, ama baš svemu. No, da stalno sjedimo, tek onda ne bismo napravili svoj posao. Morate znati, a slično je i u Europskom parlamentu, ako i nisu u sabornici zastupnici rade jako puno, sjede u odborima i pripremaju akte, a za to su potrebni tjedni i mjeseci rada", odgovorio je maturantima Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

"Sabor je živi most"

„Hrvatska, kao članica Europske unije, ima odgovornost za sebe i svoje građane, ali i za Europsku uniju u cjelini. Stoga je važno da u tijelima EU-a ima sposobne predstavnike. Građane treba potaknuti da u što većem broju izađu na izbore za Europski parlament i izaberu hrvatske zastupnike, ali i Lisabonski ugovor predviđa veću ulogu nacionalnih parlamenata u procesu donošenja odluka u EU“, podsjetio je Leko i dodao: „Hrvatski sabor treba naći stalnu institucionalnu vezu s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu, to zasad nismo definirali, ali u tom smislu je važna rasprava o načelu supsidijarnosti, koje su inicirale Nizozemska i Danska, prema kojem bi se točno definirala područja zakonodavstva koja se donose na razini EU-a i ona koja donose nacionalni parlamenti“, dodao je predsjednik Sabora i zaključio: „Sabor je živi most između institucija EU i građana nacionalne države i on treba biti uključen u proces odlučivanja. Također, bez dobre i istinite informacije ne može se donijeti pravu odluku i zato se nadam da će zastupnici i Odbor za europske poslove biti u kontaktu s građanima Hrvatske“.

izvor: EPA

„Nacionalni parlamenti imaju važnu ovlast nadzora nad procesom donošenja odluka u EU, osiguravajući da se poštuje načelo supsidijarnosti odnosno da se EU ne proširi na sve pore života, nego da djeluje samo ako se isti cilj ne može na učinkovitiji način ostvariti donošenjem akata na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Sabor kroz rad svojih odbora razmatra i donosi zaključke o važnim zakonskim prijedlozima EU-a koji potom služe kao temelj za djelovanje Vlade i hrvatskih predstavnika u EU. Raspravu nekog zakonskog prijedloga u nacionalnom parlamentu može inicirati svaki zastupnik, a u saborskim odborima sjede i vanjski članovi, predstavnici znanstvene zajednice i civilnog društva, koji u procesu sudjeluju svojim savjetima“, istaknuo je Grbin. 

„Kroz nekoliko godina 70 do 80 posto europskih zakona bit će hrvatski zakoni i zato je jako važno uključiti se u EU procese i razumjeti ih, a i status europskih građana nosi nova prava i obaveze, ali i privilegije. Stoga je važno da hrvatski građani izađu na izbore i da imaju na umu i europske poslove kada glasaju“, upozorio je Daniel Mondekar, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove te dodao da se odluke EU mogu naći na saborskim internetskim stranicama, a sjednice Odbora za EU poslove uskoro bi se moglo pratiti i preko interneta.

"Nacionalni parlamenti bili su i ostaju prirodni partneri Europske komisije, koji će svojim aktivnim sudjelovanjem u funkcioniranju unije, doprinijeti razvoju europskih politika. Također, Europska komisija podržava ideju većeg otvaranje institucija Europske unije građanima pa je u tom smislu  usvojila i podržala politike koje to omogućavaju u većoj mjeri poput Europske građanske inicijative.  Naime, ako prikupe najmanje milijun potpisa iz najmanje sedam država članica (u Hrvatskoj 9000), od Komisije mogu zatražiti da predloži novi zakon, a ona je nedavno prihvatila prvu europsku građansku inicijativu "Pravo na vodu", koju je potpisalo 1,8 milijuna građana te će pokrenuti javnu raspravu o poboljšanju kvalitete vodoopskrbe“, naglasio je Branko Baričević, voditelj predstavništva Europske komisije u RH te kao konkretan primjer utjecaja EU-a na svakodnevni život istaknuo uvođenje jednakih punjača za mobitele od 2017.

Izvor: EPA

EU – projekt znanja, strpljivosti i razumijevanja

Da „zbog dugotrajne gospodarske krize i velike nezaposlenosti, u Europi jača euroskepticizam“, upozorio je Tonino Picula, jedan od SDP-ovih europarlamentaraca i pozvao građane da na europskim izborima „glasaju za ljude koji EU neće dovesti u blokadu. Europski parlament mogao bi u suprotnom nalikovati na kuću od stakla punu ljudi s kamenjem u rukama“.

"I hrvatske i europske teme u biti su iste teme: nezaposlenost mladih, budžetski deficit, mir na istoku ... Što tišti našeg radnika tišti i francuskog radnika, što tišti našeg poduzetnika, tišti i nekog europskog. Zato je bitno da izađete na izbore, jer teme koje ćete tada čuti su hrvatske teme, ali i EU teme", poručio je mladima, Piculin kolega u EP-u Nikola Vuljanić, upozorivši da se, prema njegovom mišljenju, „EU kreće u smjeru zajednice država, bogatih korporacija i banaka, a ne u smjeru zajednice građana. Taj smjer se može promijeniti izborima, a ne na cesti, sukobima jer tamo ne ispliva ono najbolje".

“Europska unija projekt znanja, strpljivosti i razumijevanja i to bi trebao biti i naš put“, poručio je Jozo Radoš, HNS-ov kandidat za Europski parlament, dok je HDZ-ova eurozastupnica Dubravka Šuica podsjetila da iako „hrvatski zastupnici u EP-u nisu hrvatsko izaslanstvo nego djeluju unutar političkih skupina čije linije u pravilu slijede“, ipak „mogu glasovati i drukčije od svoje skupine, ali to moraju najaviti i dobro obrazložiti“.

„Sabor i Vlada trebaju zainteresiranoj javnosti omogućiti aktivnije uključivanje u procese kreiranja politika. Ako se građani poistovjete s odlukama, a to ne mogu ako ne sudjeluju u njihovom donošenju, tada će se smanjiti jaz između njih i institucija te političara i mislim da ćemo u konačnici imati kvalitetnije odluke te će izbori, institucije i cijela priča imati smisla“, naglasio je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i pritom istaknuo „važnost uvođenja građanskog obrazovanja u škole kako bi građani mogli naučiti što je demokracija i kako sudjelovati u politici te što su tolerancija, solidarnost i postizanje jer jedino tako ćemo imati odgovorne građane koji će u politici sudjelovati i ne samo za izbore“.

Ovaj tekst čitate kao dio tekstova iz serije «EU izbori – prva stepenica u smanjenju demokratskog deficita EU», koja se, kao što joj i naslov kaže,  bavi time kako izbori za zastupnike u Europskom parlamentu (EP) mogu pridonijeti smanjivanju demokratskog deficita Europske unije u smislu jaza između otuđenih građana i „birokratiziranog EU čudovišta". Projekt serije novinarskih tekstova, koje se izvorno objavljuje na neprofitnom portalu www.gong.hr, podržalo je Ministarstvo kulture.

Propustili ste - pročitajte:
DEMOKRATIZIRANJE DEMOKRACIJE - EU izbori - vizija za budućnost i/li rušenje mita?
SADRŽAJ UMJESTO PRIVIDA DEMOKRACIJE - EU izbori - EUropi samo građani mogu dati dušu
VIZIJE BUDUĆNOSTI - EU izbori kao Eurovizija - parodija umjesto inovacija demokracije?