Otvoreni podaci put su prema stvaranju novih vrijednosti, a osim gospodarskog napretka jačaju i povjerenje građana u vlast te ih potiču na sudjelovanje u donošenju odluka, a s obzirom na novu digitalnu eru nikada nije bilo lakše i jeftinije kroz različite online platforme i aplikacije ostvariti punu transparentnost vlasti, ali i šire te efikasnu javnu upravu – zaključeno je u panel raspravi „Više od otvorenosti“, koju su uoči Međunarodnog dana otvorenih podataka organizirali Code for Croatia, Rational International i GONG.
„GONG se zalaže za transparentnost i dobru vladavinu i ovo je dobra prilika za spoj s programerima, dizajnerima i developerima koji dijele iste vrijednosti, a posjeduju i stručna znanja pomoću kojih se može postići što efikasnije otvaranje podataka koje dokazano pridonosi borbu protiv korupcije i gospodarskom rastu“, istaknula je uvodno Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora GONG-a, a Bojan Opačak, koordinator kolektiva za kretivne komunikacije Rational International, istaknuo je da je „cilj da društvo bude što otvorenije i da imamo mogućnost povratnih informacija oko onoga što vlasti rade“.
Ove dvije organizacije već surađuju u tom smjeru, i to na izradi aplikacije pitaj.to koji bi mogao biti pomoćni alat hrvatskoj Povjerenici za informiranje Anamariji Musi, koja bi putem nje mogla pratiti sve upite građana. Ona, međutim, nije mogla biti na ovom skupu jer je „prisiljena skupljati kunu po kunu“ unutar rebalansa proračuna ne bi li, kad joj već Vlada i Sabor nisu sami osigurali dovoljno sredstava, njezin Ured mogao obavljati svoje dužnosti prema Zakonom o pravu na pristup informacijama, a među najvažnijima su one koje se odnose na inspekcijske ovlasti. Za početak, primjerice, Ured bi trebao imati barem jednog inspektora. No, i ovo ponešto govori o stavu vlasti prema borbi protiv korupcije i zalaganju za otvorenu vlast.
Da „postoji veza, kako su pokazala istraživanja, između otvorenosti podataka i fiskalne održivosti u smislu smanjenja duga i deficita“, istaknula je Mihaela Bromić, viša znanstvena suradnica na Institutu za javne financije, upozorivši na važnost razumljivih proračuna, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. Naime, prema istraživanju ovoga Instituta, „više od polovine građana reklo je da ih ne razumije i smatramo da moramo educirati građane o važnosti otvorenih proračuna kako bi mogli vlast pozivati na odgovornost, a time raste njihovo povjerenje u vlast i smanjuje se korupcija te poboljšava komunikaciju i povećava mogućnost da će se građani uključiti u proces“.
Osim političke volje, vječno pitanje uvijek je i novac, no „sredstva za ovakve i slične poduhvate bit će moguće osigurati iz strukturnih fondova odnosno Europskog socijalnog fonda iz kojega Hrvatska do 2020. može povući oko 400 milijuna eura, a trenutno su u pripremi operativni programi koji će određivati njihovo korištenje“, kazao je Igor Vidačak, predstojnik Vladina Ureda za udruge. „Područja u koja se planira investirati su vezana uz jačanje zaposlenosti i stvaranja novih inovativnih usluga, a najveći dio otpada uprava na područje pametne administracije unutar koje se velik naglasak stavlja upravo na veću otvorenost i proaktivnu objavu podataka te dinamičniju komunikaciju s civilnim društvom. Pritom se najviše računa na nezavisne inicijative i organizacije civilnoga društva i njihovu suradnju s javnom upravom i gospodarstvom u svrhu inovacija u participativnim procesima političkog odlučivanja i jačanja javne uprave jer, prema našem mišljenju, bez proaktivne objave podataka i bez spremnosti na veću otvorenost, nema ni razvijenog društva i pružanja javnih usluga“.
Što čita čovjek, a što stroj?
Kako to izgleda u praksi, s prisutnima je podijelio Miroslav Schlossberg,voditelj stručne grupe Open Zagreb, koji se bavio upravo otvorenošću proračuna i uglavnom nailazio na prepreke u smislu (ne)otvorenih podataka jer „kad bi i uspio doći do podataka, a do njih je uglavnom bilo teško doći, oni su bili u neprilagođenim formatima koje može pročitati čovjek, ali ne i stroj. Naime, trenutno stanje je takvo da su podaci, oni koji su objavljeni, isključivo u pdf-u ili u nekom drugom zaključanom formatu. No, kada bi se otvorilo mjesta inovacijama, uz pomoć organizacija civilnoga društva, došlo bi do poboljšanja i nastala bi sinergija. Zakonom o pravu na pristup informacijama je moguće pristupiti informacijama, ali nije definiran format pa je teško izvlačiti podatke te je ograničena time i ponovna uporaba informacija, pogotovo kad je riječ o proračunu i stoga je potrebna pomoć lokalnih i nacionalnih vlasti da bi potom mi mogli pomoći njima“.
U pogledu olakšavanja građanima da dođu do informacija što je i njihovo Ustavom zajamčeno pravo te mogućnosti ponovne uporabe, velika su očekivanja od Središnjeg državnog portala koji bi najkasnije do ljeta, prema najavama iz Ministarstva uprave, trebao ugledati svjetlo dana. Naime, kako je kazao Tomislav Vračić, jedan od načelnika u Upravi za e-Hrvatsku u Ministarstvu uprave: „Nakon što budu ugašene 44 domene, sve će biti objedinjeno na jednom mjestu i to po uzoru na data.gov.uk, pri čemu je ideja da se do svega dođe u tri klika pri čemu je najbitnija tražilica kako bi se došlo do traženog podatka na najjednostavniji način. Radi se i na proširenju sustava kako bi profunkcionirala država bez papira. Sad je na institucijama da se jave, a u pripremi je i Zakon o državnoj informacijskoj strukturi. Osim gov.hr, tu je i data.gov.hr, riječ je o cijelom portfelju projekata, tražilica će biti bolja od googlove, sam kod se radi na platformi koju radi Globaldizajn i svatko će mu imati pristup, samo će trebati nekoga tko će mu to implementirati. Portal je gotov, radimo na sadržaju, a redizajnirana stranica Vlade što je početak projekta, trebala bi biti vani za otprilike dva tjedna. Zaključno, javnost treba reći kakve podatke želi i njih tijela državne uprave trebaju pripremiti, a na nama je da onda uspostavimo portal“.
Dio podataka iz registara udruga i zaklada u smislu osam ili devet setova već je objavljen, a i iz nekih drugih ministarstava, a ovaj će portal imati, barem je zasada tako, 68 baza podataka što je vrlo malo u usporedbi s nedavno puštenim francuskim koji ih ima oko 9.000 baza podataka. Već sada, s obzirom na podatke kojima raspolaže Vladin ured za udruge jer, između ostalog, redovito prikuplja i podatke od svih tijela i općina i gradova koji se sve projekti financiraju iz javnih izvora, a riječ je o pet do šest tisuća projekata godišnje i uslugama koje udruge pružaju, a mnogi građani niti ne znaju o čemu je sve riječ, njihova bi objava na jednom mjestu pružila pravo bogatstvo informacija i jasnu sliku kako troše novac.
Pritom nikako ne treba ispustiti iz vida da ako već postoje kvalitetna gotova rješenja, ne treba izmišljati toplu vodu i pritom ju još pozamašno platiti jer nije jasno zašto je Zagreb za aplikaciju moj.zagreb.hr platio milijun i sto tisuća kuna plus pdv plus 230.000 kuna s pdv-om godišnje za održavanje, kako je upozoreno u raspravi, a već postoji gotovo identična inačica aplikacije primjenjive i na Hrvatsku fixmystreet.com, inače djelo organizacije civilnoga društva My Society, koja digitalno kroz slične aplikacije pomaže građanima da se uključe u procese odlučivanja, a što je neizmjerno važno, kako je poručila Louise Crow, viša developerica u toj organizaciji.
Inače, Code across je globalni događaj koji organizira Code for America – međunarodna organizacija koja se bavi povezivanjem gradske vlasti i građana kroz internetske aplikacije, a odvija se diljem svijeta od 21. do 23. veljače pa će tako sutra – 22. veljače upravo na Dan otvorenih podataka u Zagrebu biti održana radionica hackathon na kojoj će informatičari (developeri, dizajneri, aktivisti) raditi na konkretnim primjerima izrade aplikacija i otvaranja javnih podataka, poput izrade aplikacija za različite registre podataka, primjerice vlasnika tiskanih medija, izrade vizualizacija za gradski proračun, pokretanje aplikacija za identificiranje gradske imovine.
