Učinkovita provedba obveza o transparentnosti vlasništva lokalnih radija te promicanje njezinih viših standarda putem objave programskih shema i njihovih izmjena uz podatke o vlasničkoj strukturi sve do fizičkih osoba i kvalitetniji nadzor ispunjavanja programskih osnova radijskih nakladnika – recept je za bolju budućnost najromantičnijeg i najžilavijeg među medijima, a u tom smjeru idu i preporuke s okruglog stola o pluralizmu i vlasništvu medija na temelju GONG-ove analize lokalnog radijskog tržišta „Uska grla lokalnih radija u Hrvatskoj“ predstavljenoj u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom upravo povodom Svjetskog dana radija.
«Pristup informacijama o tome tko su krajnji vlasnici medija i kako oni utječu na medijski sadržaj ključni su u demokratskom sustavu. Prema nedavnoj analizi hrvatskog televizijskog tržišta Agencije za elektroničke medije, 69 posto građana lokalne vijesti smatra važnijim od nacionalnih ili međunarodnih vijesti. Naime, lokalni su mediji najčešći izvor lokalnih informacija, a radio svakodnevno sluša 37 posto građana te uočavaju da lokalni mediji imaju neke osnovne probleme u svakodnevnom djelovanju, poput manjka financijskih sredstava. Stoga, smatraju upitnim njihovu stvarnu neovisnost od utjecaja kako privatnih vlasnika, tako i lokalne vlasti», kazala je Danela Žagar, stručna suradnica u GONG-u, koja je zajedno s Nataliom Mirković, kolegicom pravnicom u toj organizaciji civilnoga društva, predstavila njihovu zajedničku analizu o trendu umrežavanja lokalnih radija u Hrvatskoj.
Uska grla lokalnih radija u Hrvatskoj
Istraživanje „Uska grla lokalnih radija u Hrvatskoj", nadaju se GONG-ovke, trebala bi poslužiti kao podloga za raspravu o preporukama za poticanje kvalitetnijih standarda transparentnosti, efektivniju implementaciju i nadzor primjene zakonskih obaveza o transparentnosti vlasništva radija. Naime, između zakonodavnog okvira i stvarnog stanja na tržištu lokalnih radijskih nakladnika postoji, najblaže rečeno, raskorak, a GONG je provedbom konzultacija sa stručnjacima i relevantnim dionicima uz analizu pravnog i institucionalnog okvira te istraživanjem podataka iz 2012. godine u registru Agencije za elektroničke medije i u sudskome registru trgovačkih društava, pokušao pružiti jasniju sliku o tome tko su vlasnici radijskih nakladnika i tko u konačnici utječe na pluralizam medijskog sadržaja.
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je od 151 radijske postaje njih 39 u većinskom vlasništvu lokalnih vlasti ili lokalnih javnih tijela dok je njih 103 u privatnom vlasništvu od čega čak jedna trećina u vlasništvu svega osam osoba. Posljednjih godina u trendu je umrežavanje radijskih nakladnika, a on je unutar fragmentiranog hrvatskog radijskog tržišta započeo kao profitabilni model za privlačenje velikih tvrtki za oglašavanje koje inače ne bi uzimale u obzir lokalno radijsko tržište, a riječ o kolaču u koji bi svi željeli zagristi. Naime, ukupna vrijednost oglašavanja na javnim i privatnim radiopostajama u 2012. iznosila je 21 milijun eura, a najviše se oglašavaju trgovački centri, automobilska industrija i telekomunikacije.
No, iako Registar Agencije za elektroničke medije pruža informacije o tome tko su formalni vlasnici, tj. tko ima vlasnički udio u pružatelju medijskih usluga, ne daje sliku tko su stvarni vlasnici koji vrše utjecaj. „Transparentnost financijskih informacija medijskih nakladnika niske je razine, pogotovo u pogledu podataka o broju slušatelja i oglašivačkih udjela. Vlasnici medijskih nakladnika oklijevaju pružiti ove informacije pa je teško ustanoviti stvarnu strukturu vlasništva medijskog tržišta u Hrvatskoj", istaknula je Mirković.
Nema zamora dok traje rasprava
„Ni kao novinari,ni kao aktivisti ne smijemo se zamoriti pričanjem o ovoj temi premda nemam iluzija, ali ja smatram da već i u sadašnjem Zakonu o medijima postoji jasan okvir koji govori o vlasništvu i transparentnosti. No, kao i kod mnogih drugih zakona te se odredbe zaboravljaju i kad se nekoga od velikih vlasnik pita otkud mu vlasništvo i kako ga je stekao, on dobiva ospice. Zato je ovo istraživanje i vrijedno i ponavljam, ne smijemo se zamoriti, već ukazivati na probleme“, poručio je Luko Brailo, član Vijeća GONG-a i član Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva.
«Pluralizam vlasništva bi trebao biti najvažnije jamstvo slobode medija kojem tepamo da je barem jednim dijelom javno dobro, a danas je i Dan radija kojemu su otkad se pojavila televizija, prognozirali da će nestati, ali on nije postao beznačajan, o čemu, između ostalog, govori i ovo istraživanje. Kada govorimo o vlasništvu lokalnih medija gdje je značajan dio njih i u rukama lokalnih vlasti, podsjećam na stajališta Europske i Svjetske federacije novinara koje se tome protive upozoravajući na mogućnost političkog utjecaja. Njihovo je stajalište da je politička kontrola jedan od najgorih oblika ugrožavanja slobode medija», istaknuo je Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
„Veseli radio“ za formatiranje daljnje depresije
No, također je upozorio i na „pretjeranu koncentraciju i umrežavanje radijskih postaja koje počinju sve više sličiti jedna na drugu, sve je manje kvalitetnog novinarstva, a opstaju samo zabava i glazba“. Pri čemu bi se i o njezinoj kvaliteti, baš kao i o cijeloj ideji formatiranog radija uz beskonačne „vesele“ blokove „vijesti“ o vremenu i stanju na cesti, a o (ne)uvjetima u kojima rade novinari kao "serviseri vijesti" moglo opširno razglabati, pa eto teme za neku buduću raspravu. «Javnog sadržaja i nema, a vlasnicima privatnih radija bitni su uglavnom komercijalni sadržaji i profit. Radijsko vlasništvo treba biti što više pluralno, a uz podatke tko su vlasnici trebalo bi objavljivati i podatke o slušanosti i oglašivačima te poštovati antimonopolske odredbe, a za to će se zalagati i HND u smislu što više kvalitetnog sadržaja, maksimalni novinarski profesionalizam te solidne novinarske plaće», kazao je Duka.
Milan F. Živković, savjetnik iz Ministarstva kulture, također je istaknuo da je „važno izbjeći reprodukciju političkih interesa te pronaći rješenje kako da lokalne radijske postaje služe građanima, a ne lokalnim političkim elitama u borbi za opstanak“. O važnosti lokalnih medija za građane govorila je i Mirjana Rakić, predsjednica Vijeća za elektroničke medije i dugogodišnja ugledna novinarka, naglasivši pritom važnost Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. Nadovezala se Suzana Kunac iz Agencije za elektroničke medije kazavši da je potrebno napraviti dubinsku analizu mreža radiopostaja te je istaknula važnost ne samo programskih shema, nego i programskih osnova.
Ima li sadržaja, ima li smisla i što nam je činiti?
Njihova objava, složila se Jelena Berković iz GONG-a, omogućila bi zainteresiranoj javnosti da prate promjene u sadržaju, a nada se da će ovo istraživanje biti i poticaj za raspravu koja bi bila dio rasprave oko medijske strategije koja još uvijek nije ugledala svjetlo dana premda se u zadnjem kvartalu ove godine u Vladinom planu aktivnosti navodi izmjena paketa medijskih zakona. Da iz vida ne treba ispustiti neke nove oblike poput community radija kao novu platformu govora u društvu i izlaz u drugačiji pluralizam od ovakvoga kakav imamo danas, naglasila je Gordana Vilović, profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Da je potreban što kvalitetniji nadzor nad nakladnicima jer je upravo njegov izostanak i uzrokovao srozavanje lokalnog radija i odsutnost pluralizma sadržaja, smatra Ivica Zadro, novinar i urednik na HRT-u, dok je Nada Švob – Đokić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose istaknula da nigdje struktura vlasništva ne garantira pluralizam sadržaja , a upravo na njega treba usmjeriti pažnju.
Naime, ako su umreženi nakladnici s većinskom istom vlasničkom strukturom obvezni emitirati informativni program koji je zajednički svim članovima mreže, upitno je ispunjava li njihov zajednički sadržaj u potpunosti potrebu za pluralizmom medijskog sadržaja, kao i njihovu društveno odgovornu ulogu watchdog-a u lokalnoj zajednici?
Međutim, poboljšanjem institucionalne suradnje između Vijeća za elektroničke medije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u odnosu na pluralizam medijskog sadržaja do kvalitetnijeg testa može doći do poboljšanja jer, kako preporučuju iz GONG-a, „regulatorna bi tijela trebala biti u mogućnosti provesti dodatni test pluralizma medijskog sadržaja i sankcionirati utvrđeni nedopušteni učinak te raznovrsnost medijskog sadržaja, i to ne samo iz perspektive vlasničke strukture , nego i perspektive veličine tržišne snage“.
