Hoće li novi preustroj državne uprave rezultirati uštedama i smanjenjem birokracije ili je riječ o prikrivenoj regionalizaciji Hrvatske? – pitanje je to o kojem se raspravljalo na sjednici saborskog Odbora za Ustav pred kojim se u prvom čitanju našao Vladin prijedlog izmjena Zakona o sustavu državne uprave, a koje su kako danas na Odboru, tako i ranije u javnosti izazvale mnoge polemike.
„Sjedište ureda nije odlučujuće za građane, za njih je važno gdje je jedinstveno upravno mjesto gdje će podnositi svoje zahtjeve“, kazao je Zoran Pičuljan, zamjenik ministra uprave, predstavljajući članovima Odbora za Ustav Vladin prijedlog izmjena Zakona o sustavu državne uprave koje predviđaju ustrojavanje ureda državne uprave za središnju i za sjeverozapadnu Hrvatsku, Slavoniju i Baranju, Istru, Hrvatsko primorje, Gorski kotar i Liku te Dalmaciju. Okrupnjavanje u vidu pet umjesto 20 ureda državne uprave, smatraju u Ministarstvu, trebalo bi rezultirati većom kvalitetom i blizinom usluga, kao i uštedama i smanjenjem birokratizacije.
„Vlada ovim izmjenama operacionalizira jednu od reformskih i drugih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. godine, i to onu o "reorganizaciji (regionalizaciji) državnih institucija i ureda državne uprave", podsjetio je Pičuljan, predstavljajući izmjene prvo s jedne, a potom i s druge strane Markova trga. Premda se još ne zna koji bi gradovi bili tih pet središta državne uprave, jer to će, ponovio je Pičuljan, Vlada naknadno urediti uredbom, ranije se čulo kako je načelna ideja da to budu neki manji gradovi, a ne veliki centri.
Skriva li se iza Vladina prijedloga regionalizacija?
Možda i zbog toga, no Vladin prijedlog izmjena nije naišao na jednoglasno oduševljenje Odbora, u kojemu ni danas nije bilo članova oporbe, danas čak nijednog, pa dok neki poput SDP-ova saborskog zastupnika Ive Jelušića smatraju da se pitanje sjedišta ureda nepotrebno nametnulo kao glavno pitanje zakona, HNS-ov Goran Beus Richembergh upozorio je da izmjene nisu „harmonizirane s onim što rade drugi resori u Vladi. Ministar pravosuđa nedavno je predstavio reformu pravosudnog sustava, nakon koje se mogla dobiti cjelokupna slika. Ovaj prijedlog nije te kvalitete i teško je procijeniti kakve će učinke polučiti ovih nekoliko predloženih stvari“.
Beus, osim što je upozorio na strahuje da je riječ o prikrivenoj regionalizaciji te poručuje da ako Vlada ima stav, neka ga iznese jer treba otvoreno razgovarati, na što je Pičuljan odvratio da će sjedišta biti poznata nakon 2. čitanja te da regionalizacija nije predmet, niti sadržaj ovoga Zakona. SDP-ova Ingrid Antičević Marinović smatra da sjedišta pet ureda trebaju biti navedena u zakonu te da nema potrebe bilo što skrivati, a Jelušić je zaključio da je građanima važnije da poslove obave bliže mjestu gdje žive te da im usluga bude brza i jeftina.
Zagrebački gradonačelnik kao supermen
Da su izmjene dobar korak, smatra predsjednik Odbora SDP-ov Peđa Grbin, ali upozorio je da nema potrebe da predstojnik ureda dobije status državnog dužnosnika, a da je riječ o svojevrsnoj politizaciji bez razloga, smatra Ivan Koprić, vanjski član Odbora i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je istaknuo važnost informatizacije te također kvalitete usluge. Upozorio je i da gradonačelnik Grada Zagreba ne bi trebao biti koordinator poslova državne uprave, naime, to je zaostatak iz sustava do 2010. godine, a kojeg nema u slučaju drugih županija pa bi to trebalo regulirati, a on smatra da bi trebala biti riječ o upravnom profesionalcu jer Grad Zagreb je jedina jedinica koja ima prenesene poslove državne uprave.
„Ako se ne promijeni takvo stanje, jer dovoljno je sjetiti se i svih dodatnih ovlasti zahvaljujući zakonskim odredbama o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, gradonačelnik Grada Zagreba će postati supermen bez neke kontrole“, kazao je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i vanjski član Odbora, koji je naglasio važnost objedinjavanja svih podataka, ali i upozorio da Vlada treba bolje iskomunicirati promjene prema građanima: „Javnost je zbunjena i treba joj reći da građani neće bit uskraćeni za usluge“.
