Sve neprofitne organizacije koje obavljajući gospodarsku djelatnost uprihode više od 230.000 kuna godišnje, ubuduće će morati osnovati posebnu tvrtku za tu djelatnost jer Vladi, čini se, baš nije odveć jasno što je to socijalno poduzetništvo i što razlikuje udrugu Kamensko od Konzuma.
Banski su dvori na drugu stranu Markova trga poslali dugo čekani Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, koji bi napokon trebao uvesti reda među neprofitne organizacije ili kako je to kazao ministar financija Slavko Linić predstavljajući Zakon kolegama na sjednici Vlade:
"Cilj je ovoga Zakona sveobuhvatno urediti sustav financijskog poslovanja, računovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom neprofitnih organizacija. Zakon definira tko su obveznici, načela vođenja sustava financijskog poslovanja, izradu i izvršavanje financijskih planova, kontrolu potrošnje proračunskih sredstava, računovodstvena načela i računovodstvene poslove, kao i Registar neprofitnih organizacija i način javnih objava godišnjih financijskih izvještaja“.
Međutim, najvažnija novina je da će neprofitne organizacije ako od gospodarske aktivnosti ostvare više od 230 tisuća kuna prihoda - osim od pružanja usluga najma i zakupa, biti obvezne osnovati trgovačko društvo ili drugi oblik udruživanja koji nije neprofitni za obavljanje gospodarske djelatnosti.
I sportska društva i crkve morat će plaćati porez
"Do sada je područje poslovanja neprofitnih organizacija bilo regulirano uredbom no, uočeni su nedostaci, posebno u dijelu primjene načela javnosti i transparentnosti, a upravo se na njima uz načela dobrog financijskog upravljanja i kontrole unutar samih neprofitnih organizacija treba temeljiti poslovanje neprofitnih organizacija. Stoga je Nacionalnom strategijom za stvaranje i poticanje okruženja za razvoj civilnog društva te Akcijskim planom za provedbom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje 2012.-2013. zatraženo da se uredba zamijeni zakonom“, podsjetio je Linić.
Doduše, danas pri kraju siječnja zaboravio je ministar reći i da je Akcijskim planom za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj 2012.-2013. Bilo predviđeno da će Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija biti izrađen i usvojen u ožujku 2013., a Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2011.-2016. njegovu izradu i usvajanje predviđala je do kraja 2013.
S obzirom da je pod nazivnikom „neprofitno“ u Hrvatskoj okupljeno izuzetno šaroliko društvo u kojem su i organizacije civilnoga društva koje promiču zaštitu zdravlja i dobrovoljna vatrogasna društva, ali i Katolička crkva i Dinamo, novinari su na konferenciji nakon sjednice Vlade Linića pitali hoće li se Zakon odnositi na sve, a on potvrdio: "Sve civilne organizacije, nevezano jesu li sportske ili crkvene zajednice, sve one koje ostvaruju prihode moraju voditi transparentno financijsko poslovanje i računovodstvo te o tome izvještavati državna tijela".
Što se tiče neprofitnih organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost i ostvare više od 230.000 kuna prihoda zbog čega će morati osnovati posebnu tvrtku za tu djelatnost, Linić je poručio: „Morat će voditi knjige po Zakonu o trgovačkim društvima i u tom dijelu ćemo itekako voditi nadzor. Kad je u pitanju gotovina, tu ćemo ići na posebne propise i nastojati uvesti nadzor po osnovi fiskalizacije, ali taj dio nećemo rješavati kroz ovaj, nego o Zakon o fiskalizaciji“.
Zašto se ograničava socijalno poduzetništvo?
No, zašto je onda Vlada kroz predloženi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu išla uređivati porezni položaj neprofitnih organizacija, naime, pitanje oporezivanja gospodarskih djelatnosti neprofitnih organizacija već je adresirano poreznim propisima poput Zakona o porezu na dobit, a propisivanjem obveze umjesto mogućnosti osnivanja trgovačkog društva za neprofitne organizacije koje od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvare 230.000 kuna godišnjeg prihoda ostaje otvoreno kako će Zakon utjecati na razvoj i poticanje socijalnog poduzetništva, a na čiju se Strategiju i prateći zakon još uvijek čeka.
Na te su probleme, međutim, upozoravale još početkom prosinca prošle godine organizacije civilnoga društva u javnoj raspravi. Željka Leljak Gracin, predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva te pravna savjetnica u Zelenoj akciji, tada je istaknua kako je to "posebno zabrinjavajuće kada znamo da se na razini EU upravo socijalna ekonomija smatra važnom polugom za izlazak iz ekonomske krize i za borbu protiv siromaštva, naročito siromaštva ranjivih skupina te da Hrvatska za uspješno povlačenje sredstava iz europskih fondova mora osigurati uvjete za razvoj socijalnog poduzetništva“.
Marina Škrabalo, viša stručna savjetnica u GONG-u i članica Radne skupine za Izradu Nacionalne strategije za razvij socijalnog poduzetništva, tada je također upozorila „na zabrinjavajuća kašnjenja u izradi ove Strategije te neusklađenost s procesom izrade ne samo ovog zakona, već i podloga za povlačenje sredstava iz europskog socijalnog fonda, što će se negativno odraziti na mogućnosti usmjeravanja značajnih sredstava na razvij neprofitine, socijalne ekonomije, poticanje zapošljavanja naročito marginaliziranih skupina i smanjenje siromaštva“.
Primjerice, socijalna zadruga Humana Nova potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Time Zadruga aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode.Kao lider društvenog poduzetništva, Humana Nova prepoznata je i u široj regiji, a svojim je djelovanjem aktivno i izravno doprinijela izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomogla socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života.
Takve poduhvate treba poticati, a ne im bacati klipove pod noge, pri čemu se postavlja i pitanje zašto Vlada suzbija moćan alat u borbi protiv nezaposlenosti i siromaštva te socijalne isključenosti, i to baš ovih dana kada je u javnu raspravu uputila nacrt prijedloga Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti gdje je razvoj socijalnog poduzetništva jedno od sedam strateških područja. Toliko o koordinaciji javnih politika u Hrvatskoj, upozorila je Nives Miošić iz GONG-a, naime, Vlada ovakvim Prijedlogom zakona u isti koš trpa i Konzum i udrugu Kamensko pa će tako bivše radnice Kamenskog nakon što su uz puno hrabrosti jedva uspjele pohvatati konce kako bi iskrojile neki bolji život sada biti kažnjene uspiju li doći do 230.000 kuna prometa godišnje dok je istovremeno ta svota praktički sitniš za Konzum Ivice Todorića.
