U godini na izmaku, zastupnici su u Saboru proveli ukupno 160 radnih dana - 110 na plenarnom zasjedanju i 50 na sjednicama odbora i klubova, pa je predsjednik Sabora Josip Leko na današnjoj konferenciji za novinare ocijenio da je Sabor u potpunosti obavio svoju ustavnu zadaću.
Na opasku da građani, po anketama, nemaju povjerenje u Sabor, Leko je kazao kako ne postoji istraživanje koje bi pokazalo zašto je to tako. Podsjetio je, međutim, da zastupnike biraju građani. "Sabor biraju građani, strukturiran je onako kako su sami odlučili. Građani očekuju da im Sabor osigura bolji standard i to je razlog da nisu zadovoljni, jer se to ne ostvaruje dinamikom koju bismo željeli mi u Saboru i koju građani očekuju", kazao je.
Sabor je ove godine raspravio ukupno 482 točke, od čega 308 zakona. Jednoglasno je prihvaćeno 157 akata, a odbijeno ih je šest. Zastupnici su se za riječ javili ukupno 10 tisuća puta, a Vladi su postavili 155 pitanja na aktualnom prijepodnevu, te još 325 pisanim putem. "Važna zadaća Sabora je stalno propitkivanje ili podupiranje politika Vlade. Obje zadaće su ostvarene, u skladu s ustavnim ovlastima Sabora i okolnostima u državi", ocijenio je Leko.
Po podacima o zastupničkim istupima u sadašnjem sazivu Sabora, dakle u protekle dvije godine, prednjačio je Laburist Branko Vukšić, s 968 javljanja. Slijede ga HDZ-ov Ivan Šuker (823), HDSSB-ov Boro Grubišić (792), te HDZ-ovi Josip Borić (551) i Branko Bačić (465). Željko Kerum (HGS), te SDP-ovi Darko Ledinski, Josip Vuković i Marijana Živko zastupnici su koji još u Saboru nisu prozborili ni riječi.
Ipak, i jedne i druge pokazatelje treba uzeti sa zadrškom, s obzirom da je statistika obuhvatila samo razdoblje do 26. studenog, Sabor je zasjedao do 19. prosinca, a neki su zastupnici u Sabor došli tek nakon lokalnih izbora u svibnju. Evidentno zadovoljan činjenicom da je najaktivniji zastupnik, Vukšić poručuje da zastupnici, a poglavito oporbeni, trebaju govoriti u Saboru, komunicirati s građanima, jer sabornica je oporbi "jedina pozornica".
"Nije mi bila namjera biti prvi, želio sam samo da se čuje moj glas i glas Hrvatskih laburista", uvjerava Vukšić i priznaje da se priprema za svaku temu, čita materijale, dolazi u Sabor svaki dan. "Smiješnima" naziva opravdanja da velik dio zastupnika ne sjedi u Saboru jer rade na terenu sa biračima. "To nije točno, javnost loše ocjenjuje Sabor jer zastupnici malo rade", kaže Vukšić.
Smatra da treba uvesti obvezu prisustvovanja sjednicama, a "šutljivim" zastupnicima, među kojima je i šef oporbe Tomislav Karamarko, koji se u dvije godine za riječ javio samo četiri puta, oduzeti plaću. "Neki zastupnici nisu govorili ni jednom, većina SDP-ovih zastupnika koji dolaze samo petkom na glasovanje, ni ne zna o čemu su glasovali", tvrdi Laburist.
Leko, međutim, upozorava da se kvaliteta rada zastupnika ne može mjeriti samo kroz statistiku. Nezadovoljan je što se većina od 10.000 javljanja za riječ odnosila na replike i odgovore na replike. "To potvrđuje da su manje raspravljali problemski, odnosno tematski", rekao je Leko, koji drži da repliciranje unutar vlastitog kluba govori o zloupotrebi instituta replike, ali i zbunjuje građane.
Na pitanje je li poplavu replika izazvao novi saborski poslovnik, odgovorio je kako je namjera bila da se replikama osigura dinamičnija rasprava. "Ali, svaki dobar pokušaj se može zlokoristiti, ako imate repliku na stav vlastitog kluba", objasnio je. Leko je izvijestio da su protekle godine troškovi rada Sabora iznosili 9,5 milijuna kuna, a da je na posljednju, 11. izvanrednu sjednicu potrošeno oko 55 tisuća kuna.
Tko su "najrastrošniji" zastupnici?
Devet milijuna kuna potrošili su saborski zastupnici ove godine na ime dnevnica, putnih troškova, hotela, stanarine i režija – u tom iznosu najviše su participirali HNS—ov Boris Blažeković, HDZ-ovi Frano Matušić i Ante Babić, pa opet HNS-ov Srđan Gjurković i HDZ-ov Davor Božinović, objavio je danas Hrvatski sabor.
Ti troškovi nisu konačni, odnose se na razdoblje do 15. prosinca ove godine, u njih, dakle, nisu još obračunati troškovi svih službenih saborskih putovanja. Osim plaće, desetak zastupnika nije imalo drugih troškova, takvi su HDZ-ov šef Tomislav Karamarko, HDZ-ovi Martina Banić i Vladimir Šeks, Milorad Batinić (HNS), Višnja Fortuna (HSU), nezavisne Mirela Holy i Jadranka Kosor, Željko Kerum (HGS), SDP-ovi Davor Bernardić, Boris Kovačić i Josip Vuković.
Skromnih 741 kunu, za dnevnicu i hotel, potrošio je Đuro Popijač (HDZ), a tek nešto rastrošniji bili su SDP-ova Gordana Sobol (1.679 kuna), te HDZ-ovi Ivan Šuker (1.675 kuna) i Zvonko Milas (1.733 kune). Zastupnici koji se nalaze na vrhu liste potrošača članovi su odbora koji često komuniciraju sa inozemstvom, što onda prate i određeni troškovi. Potvrđuje to i HNS-ov Boris Blažeković, koji se s potrošenih 182 tisuće kuna svrstao na prvo mjesto liste "najrastrošnijih" zastupnika.
"Nisam ja ništa potrošio, radio sam svoj posao, a moj posao zahtijeva određene troškove", rekao je Blažeković novinarima u Saboru. Pojasnio je da kao voditelj izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a putuje na određene događaje po cijelom svijetu. Niti biram gdje ću ići, niti kada ću ići, kao ni gdje ću odsjesti, izjavio je Blažeković.
Blažekovića po učinjenim troškovima slijede HDZ-ovi Frano Matušić (167 tisuća) i Ante Babić s 145 tisuća, koliko je približno potrošio i HNS-ov Srđan Gjurković, dok je godišnji trošak HDZ-ova Davora Božinovića oko 133 tisuće kuna. Više od 120 tisuća kuna potrošili su i Ingrid Antičević Marinović (SDP), Silvano Hrelja (HSU), te SDP-ovi Romana Jerković i Marin Jurjević. HNS-ov Blažeković naplatio je i najviše dnevnica, oko 21 tisuću kuna, Božinović oko tisuću kuna manje, slijede ih SDP-ovi Gvozden Flego (17,3 tisuće) i Melita Mulić (15,8 tisuća), te HNS-ov Igor Kolman s 13 tisuća kuna.
I po troškovima aviona i hotela Blažeković i Božinović su na vrhu liste. Blažekovićeve avionske karte porezne su obveznike ove godine stajale gotovo 98 tisuća kuna, Božinovićeve 65 tisuća, a Melite Mulić gotovo 64 tisuće kuna. Za Blažekovićev hotelski smještaj plaćeno je 55 tisuća kuna, Božinovićev oko 43 tisuće kuna. Hotelski mještaj predsjednika Sabora Josipa Leke stajao je 30.553 kune.
Na ime automobila, odnosno naknade dvije kune po kilometru, najviše je potrošio HDZ-ov Matušić, čak 98.400 kuna. Slijede ga stranačke kolege Branko Bačić (65.000) i Ante Babić (55.764 kune), koji putuju s Korčule, odnosno iz Imotskog, pa Gjurković (55.440 kuna) i Antičević Marinović (54.456 kuna) koji u Sabor dolaze iz Splita, odnosno Zadra. Više od 50 tisuća kuna auto-troškova, iskazali i drugi zastupnici iz "dalmatinskog kluba", konkretno SDP-ovi Mladen Marelić i Jurjević, te HDZ-ov Duje Marasović. Zastupnici s hrvatskog juga najviše su trošili i za cestarinu – Matušić 16.685 kuna, Gjurković 11.500, Antićević-Marinović 11.081 kuna.
Ako je suditi po statistici, saborski zastupnici groze se javnog prijevoza. Naime, od 165 zastupnika koliko ih je statistika obuhvatila u ovoj godini (brojka od 151 narasla je zbog zamjena), njih čak 141 nije iskazao nikakav trošak javnog prijevoza. Zanimljiva je i stavka za troškove režija. Iako je većina zastupnika za režije trošila između dvije i tri tisuće kuna, bilo je i onih koji su na to ime izdvojili i po šest - sedam tisuća kuna. Više od šest tisuća potrošili su SDP-ovi Saša Đujić i Marin Jurjević, a 7.152 kune stranačka im kolegica Romana Jerković
