Karikature, trbuhozborci, Pavlovljev refleks i - promjene Ustava

21. studenoga 2013.

Jedva tjedan dana trajat će javna rasprava o prijedlogu nacrta promjena Ustava, i to na internetskoj stranici Sabora. Čini se da se tako doista po tko zna koji put potvrđuje kako se aktualna vlast gubi izvan internetskih bespuća. Osim ako je jedan okrugli stol dovoljan „argument“  da potrebe za živim razgovorom nema jer se, naime, „već mjesecima o ustavnim promjenama raspravlja po forumima“. 

Saborski Odbor za Ustav donio je odluku o otvaranju javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koja će trajati do 27. studenog na internetskim stranicama Sabora, a dan ranije, u utorak 26. studenog, u tom visokom domu o prijedlogu će biti održana tematska sjednica.

Međutim, ni današnja sjednica Odbora za Ustav, ispada, nije mogla proći bez još jednog sukoba, naime, već i prije utvrđivanja dnevnog reda sjednicu su napustili HDZ-ovci Vladimir Šeks, Davorin Mlakar i Davor Božinović zarekavši se da „klub HDZ-a neće sudjelovati u radu Odbora dok je Peđa Grbin njegov predsjednik“.  Naime, SDP-ov Grbin je odbio Šeksov prijedlog da se usuglašeni tekst u javnu raspravu pošalje kao „prijedlog stručne radne skupine koja ga je izradila, a ne samog Odbora“, a potom nije Šeksu odobrio stanku koju je ovaj zatražio jer mu je Grbin oduzeo riječ kad je krenuo kritizirati prekratak rok za javnu raspravu.

O parlamentarnom nasilju i zakonu spojenih posuda

„Ovo je parlamentarno nasilje, krivo radite,pogrešno ste rekli, samovolja, uskraćujete mi pravo govora, ne možete tako raditi“, uzrujao se Šeks, ustao iz stolca i krenuo prema vratima slijeđen stranačkim kolegama Božinovićem i Mlakarom, koji je dobacio: „Ovako se ne može raditi“.

„Grbin vodi sjednicu protivno demokratskim uzusima, ovo je karikatura demokracije“, poručila je trojka u izjavama nakon sjednice Odbora, prozvavši ga za "vrhunsko neznanje i nepoznavanje temeljnih instituta i ustavnog prava i Poslovnika Sabora“, kako je kazao Šeks. On je čvrsto uvjeren da se i iza ovoga krije SDP-ov pokušaj izigravanja obveze Hrvatske vezane uz uhidbeni nalog za čelnika bivše jugoslavenske obavještajne službe Josipa Perkovića, kao i spriječavanje referenduma o ćirilici jer "sve je to povezano po zakonu spojenih posuda".

„1. siječnja na snagu stupa izmijenjeni Zakon o pravosudnoj suradnji, po kojem će se europski uhidbeni nalog primjenjivati i za kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002. I SDP zbog toga zbog želi što prije proglasiti ustavne promjene. Cijela igra je i počela oko ukidanja zastare za politički motivirana ubojstva, a sve drugo došlo je kasnije", podsjetio je Šeks. Osvrnuvši se na novinarsku opasku da je radna skupina dogovorila da će u slučaju proglašavanja ustavnih promjena prije 1. siječnja, odredba o nezastarijevanju na snagu stupiti tek tim datumom, Šeks je odgovorio da „on u to ne vjeruje dok to ne postane formalni prijedlog“.

„Ustav do Nove godine mora pasti“

"Ništa ne vjerujem Grbinu jer on radi kako mu iz Banskih dvora Milanović klikne i tako, po Pavlovljevom refleksu, onda i odgovara. Ne iz svoje glave, nego iz glave predsjednika Vlade, čiji je glasnogovornik ili trbuhozborac. Slijepo izvršava njegovu volju. Ustav mora do Nove godine pasti", poručio je Šeks.

Grbin je odbacio Šeksove prigovore, ustvrdio da iako mu je žao što su HDZ-ovci napustili sjednicu Odbora, on sve radio po Poslovniku i da je nedopustivo bilo njihovo ponašanje: „Sadržaj cijele priče je da smo danas htjeli započeti potupak javne rasprave o prijedlgu za promjene Ustava, a HDZ je to pokušao spriječiti. HDZ opstruira ustavne promjene od samog početka, a danas su pokušali hrvatskoj javnosti oduzeti priliku da kaže što misli o prijedlogu. Da smo htjeli ubrzati proceduru i postupati na način kako oni kažu, niti bi osnovali radnu skupinu, niti bi donijeli odluku o pokretanu javne rasprave".

Na nedopustivo kratku javnu raspravu prigovore su uputili i vanjski članovi Odbora, ustavnopravni stručnjak Branko Smerdel i Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, koji je kazao da bi „rok trebao biti najmanje 15 dana jer nije  u skladu s Kodeksom o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću“, a Smerdel upozorio: „Rokovi su i inače u smiješnoj disproporciji, nema razloga da promjena Ustava stupa na snagu danom proglašenja, a to da se Ustavni zakon o provedbi Ustava donosi od stupanja na snagu u roku šest mjeseci je konfuzija koja će izazvati sukobe i najrazličitija opasna tumačenja“.

Grbin je na sve to samo kazao da „javna rasprava o predloženim ustavnim promjenama po forumima traje još od srpnja, a da će se primjedbe sada i formalno moći uputiti putem obrazaca“. No, teško je ne primjetiti da se od srpnja raspravljalo o svemu i svačemu što u Ustavu (ne) bi trebalo mijenjati, ali sve do prije koji dan nije bilo konkretnog prijedloga o kojemu bi javnost, opća i stručna, imala što za reći. Ovako joj ostaju obrasci na internetu, za one koji ga imaju.

chevron-right