Vladajući su uvijek bili skloni podrugivati se “ustavnim krasotama", ali čestitost i poštenje i u privatnoj i u državno-javnoj sferi osnovni su preduvjeti za demokratsko oblikovanje političke volje – poručeno je na predstavljanju knjige «Ustavno uređenje europske Hrvatske» prof. dr. sc. Branka Smerdela, upriličenom ovoga četvrtka na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
«Postulat parlamentarne odgovornosti izvršne vlasti kao ustavnog temelja demokratske države političke stranke i financijski interesi učinili su iluzijom koja zavodi svojim privlačnim obećanjima i time koristi zbiljskim nositeljima vlasti. Istina, nije to nikada baš tako funkcioniralo, ali ipak znači da vladajući moraju podnositi račune i obrazlagati svoje politike i svoje postupke. Međutim, gotovo svakodnevno nailazimo na ignoriranje svake odgovornosti od strane vladajućih. Promiče se uvjerenje kako se birače pita samo na izborima, a tako stečen mandat nema ograničenja. ... Na području zaštite ljudskih sloboda i prava nalazimo iznimke, uz različita opravdanja. ... Ustav se ponovno potiskuje tumačenjem kako se radi o ideologiji, simbolici, lijepim obećanjima koja se ne mogu izravno primijeniti. Nije to ništa novo. Vladajući su uvijek bili skloni podrugivati se “ustavnim krasotama” koje, eto, nemaju veze za zbiljskim surovim svijetom koji nas okružuje. Narav politike nije se promijenila, kao što se ne mijenja ljudska priroda», napisao je prof. dr.sc. Branko Smerdel u predgovoru svoje knjige «Ustavno uređenje europske Hrvatske».
«Knjiga je na ultimativan način djelo sa stavom i vjerom u Ustav demokratske države, čija načela i princip trebamo poznavati, a najjednostavniji razlog je taj što su ustavna načela i funkcije demokratskog Ustava još uvijek najpogodniji okvir za dugoročno ostvarivanje legitimnih narodnih interesa. Profesor Smerdel u svojoj knjizi dosljedno i kompetentno je propitao i propituje konceptualni aparat klasičnog i suvremenog konceptualizma istražujući prirodu, mjesto i ulogu ustavnopravnih institucija u realnosti primjenjivogUstava i ustavnosti Republike Hrvatske kao nacionalne države, njenog mjesta i uloge u širokim okvirima supranacionalne međunarodne ustavnosti. Uviđajući transformaciju države koju prati preko pojmova kao što su vladavina prava, socijalna država, država blagostanja, nova dioba vlasti, postregulativna država, ukazuje nam na trend širenja ustavnog prava», kazao je dr. sc. Arsen Bačić, profesor ustavnog prava na splitskom Pravnom fakultetu i jedan od trojice recenzenata Smerdelove knjige, uz profesore Zvonimira Lauca i Cirila Ribičiča.
«Čestitost i poštenje i u privatnoj i u državno-javnoj sferi je osnovni preduvjet za demokratsko oblikovanje političke volje, a kriza je pravo vrijeme na mobiliziranje poštenih i pametnih. Autor decidirano ukazuje na devijaciju u ambijentu pravne globalizacije kritički se osvrćući na svjetsku, europsku i hrvatsku ustavnu teoriju i praksu ukazujući na dobru praksu kao konačnicu. Nažalost, upravo je Hrvatska prepuna devijacija, rijeke pogrešaka koje autor žigoše i na njihovim primjerima ukazuje na nužnost borbe za pravo i dobru vladavinu», istaknuo je dr. sc. Zvonimir Lauc, profesor ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu.
«Knjiga potiče na razmišljanje, a osvrnuo bih se na ulogu Ustavnog suda, naime, u javnosti i politici se vodi ozbiljna rasprava o tome što bi Ustavni sud koji nam čita Ustav trebao biti. Je li on narator ustavnog teksta, dajući njegovo gramatičko tumačenje ili je Ustavni sud kreator u smislu da normu razumijeva u kontekstu novih društvenih promjena? Osobno sam veliki zagoornik ovog drugog i doista mislim da bi zaista bilo pogrešno razumijevati Ustav i njegovu poziciju kao interpretatora na gramatičkoj razini. Sasvim sigurno, to otvara neka druga pitanja, hoće li Ustavni sud otići predaleko, zaletiti se pa interpretirati na način koji građanima možda i u većem dijelu neće biti po volji, ali raspravljati treba i plediram na naš Ustavni sud, koji je čini mi se, upravo krenuo putem telološkog tumačenja i razumijevanja, da nastavi tim putem», poručio je dr. sc. Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, a dr. sc. Ciril Ribičič, profesor ustavnog prava na ljubljanskom Pravnom fakultetu zaključio je: «Ustav je živ organizam, nešto što se razvija i tumači na živ način i ja bih rekao da Ustav nije pisan za lijepa vremena, nego i za krizna vremena, a Ustavni sud svoj ugled gradi svojim odlukama».
