Hrvatski sabor je danas za 1. prosinca raspisao referendum na kojem će građani odlučiti jesu li za to da se brak Ustavom definira kao životna zajednica muškarca i žene.
Za takvu odluku glasovalo je 104, protiv 13 zastupnika, a pet ih je bilo suzdržano.
To će biti treći državni referendum u hrvatskoj povijesti, a prvi koji se raspisuje na temelju prikupljenih potpisa građana.
Građansku inicijativu "U ime obitelji" svojim je potpisima poduprlo više od 740 tisuća građana, a njihove su potpise inicijatori Saboru predali još prije četiri mjeseca.
Odbor za Ustav Saboru je potom predložio donošenje odluke po kojoj bi se građani na referendumu odlučili tek o pokretanju ustavnih promjena, o kojima bi u konačnici odlučivao Sabor, dakle ne i o samoj promjeni Ustava.
Na takav prijedlog reagirao je Ustavni sud, tumačeći da je referendumska odluka obvezujuća, da ima trenutačni pravni učinak, da bi potvrdan odgovor na referendumsko pitanje automatski značio promjenu Ustava te da Sabor o tomu više ne može odlučivati.
Odbor za Ustav jučer je prihvatio HDZ-ove amandmane kojima je odluka o raspisivanju referenduma usklađena s takvim mišljenjem Ustavnog suda, a ti su amandmani danas i službeno postali dio odluke.
Sa 75 glasova protiv i 39 za Sabor je odbio amandman kojim je Klub nezavisne Jadranke Kosor i HGS-a predložio da Sabor od Ustavnog suda zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.
HNS-ovci nisu podržali raspisivanje referenduma
Dio HNS-ovih zastupnika bio je protiv, a dio ih je ostao suzdržan u glasovanju o raspisivanju referenduma za 1. prosincam a to je ranije najavio predsjednik njihova kluba Jozo Radoš, koji je protumačio da se u raspisivanju referenduma sukobljavaju načela prava građana na referendum i zaštite prava manjina.
"Odlučili smo poduprijeti prvo načelo, no u međuvremenu je odbijen zahtjev za ocjenom ustavnosti i mi takvu odluku nećemo podržati", rekao je Radoš. Smatra da je Ustavni sud morao ocijeniti ustavnost pitanja o kojem postoje dvojbe u javnosti.
"Postoje ozbiljne sumnje u ustavnost tog pitanja, jer se njime ugrožava pravo jedne manjine u hrvatskom društvu. HNS tu odgovornost neće preuzeti", poručio je Radoš.
Željko Reiner (HDZ) uzvratio je, pak, da vladajući sve koji misle drugačije i imaju drugačiji svjetonazor smatraju svojim neprijateljima. Ustvrdio je da se protiv referenduma vodi medijska kampanja te poručio da su "vremena jednoumlja iza nas".
"Unošenje ovakve formulacije u Ustav ne diskriminira nikoga niti ikome oduzima išta", ustvrdio je Reiner, podsjetivši da definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene postoji i u Obiteljskom zakonu. "Nitko nikad zbog te formulacije nije rekao da je neka skupina diskriminirana", kazao je Reiner.
Slično misli i Dražen Đurović (HDSSB). "Nisam siguran da bi one koji traže ocjenu ustavnosti zadovoljilo i mišljenje Ustavnog suda, ako bi bilo pozitivno. Možda bi ih zadovoljilo samo ustavno pitanje da brak nije zajednica muškarca i žene", rekao je Đurović.
Upitao je i zašto se oko referendumskog pitanja stvara toliki problem, ocijenivši da takva ustavna formulacije neće ugroziti homoseksualce niti spriječiti da im se kroz druge zakone daju prava kakva uživaju u drugim zemljama EU.
"Pripadnici nekih stranaka imaju problem s većinskim mišljenjem, ali mi živimo ovdje gdje živimo, s narodom kakav jest. Svi koji su protiv definicije braka mogu provesti kampanju, izići na referendum i glasovati protiv", rekao je Đurović, najavivši da će osobno na referendumu glasovati 'za'.
HNS-ovo 'protiv' raspisivanja referenduma ne ugrožava koaliciju
Radoš je novinarima u Saboru kazao kako su se prijepori oko toga treba li zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja pojavili još u vrijeme konzultacija među strankama.
"Ovdje je riječ o tri velike i važne teme - pravu građana na referendumsko izjašnjavanje, zaštiti prava manjina i Ustavu. Smatramo da nismo stvorili preduvjete da tako ozbiljne i velike teme sređujemo na pravi način", rekao je Radoš.
Smeta mu što Sabor nije prihvatio prijedlog Kluba nezavisne Jadranke Kosor i HGS-a da se od Ustavnog suda zatraži ocjena ustavnosti referendumskog pitanja, s obzirom da, kako kaže, postoje ozbiljne sumnje da se njime ugrožavaju prava jedne manjine.
Uvjeren je da je Sabor time donio odluku da je to pitanje ustavno, bez prethodne rasprave utemeljene na stručnim mišljenjima. "U takvim okolnostima HNS nije mogao biti za, nije želio prihvatiti tu odgovornost, jer se radi o tri najviša pitanja vrijednosti demokratskog društva", istaknuo je Radoš.
Upozorio je da nisu definirane nadležnosti Sabora, Vlade i Ustavnog suda te zaključio da se pitanja nadležnosti moraju riješiti. "Ne može biti pitanje hoću li ja komunicirati s nekim ili neću, nego moraju postojati jasna pravila kada ta najviša tijela, a među njima je i Ustavni sud, moraju komunicirati", ustvrdio je.
Odbio je tumečenje da je HNS time doveo u neugodan položaj najvećeg koalicijskog partnera SDP, koji je sam morao 'odraditi' raspisivanje referenduma.
"Dio odluka koje su donesene donijeto je protivno našoj volji. Naš prijedlog, kojega smo podržali iako nismo uputili jer je već bio u proceduri, da se traži mišljenje Ustavnog suda nije prihvaćen. Jednako tako, nije bilo ideja i prihvaćeni su amandmani HDZ-a bez konzultacija s HNS-om i uz naše suzdržano stajalište. Prema tome, to su odnosi koji od prije nisu bili do kraja usklađeni. To nije bio nikakav udar na SDP i tu ne bi trebalo biti poteškoća. Svatko odgovara za svoju poziciju", protumačio je Radoš.
