Saborski klubovi podržali su Godišnji izvještaj o prošlogodišnjem radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja je u 2012. godini uprihodovala nešto više 56 milijuna kuna, od čega je 90 posto uložila u građanske inicijative i projekte višegodišnje podrške te dodijelila više od 300 financijskih oblika podrške organizacijama civilnog društva u svim hrvatskim županijama, čime je omogućeno zapošljavanje ukupno 540 osoba, istaknuto je tijekom saborske rasprave o Izvještaju koja je održana u ponedjeljak u predvečernjim satima.
Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u Sabor je stigao praćen negativnim mišljenjem Vlade što je Zakladu zateklo, kazala je Cvjetana Plavša Matić, predsjednica Upravnog odbora Zaklade, predstavljajući Izvještaj saborskim zastupnicima. Podsjetila je da je u Nacionalnoj zakladi proveden proračunski nadzor Ministarstva financija koji je trajao od siječnja do lipnja ove godine, tijekom kojega je utvrđeno da je Zaklada radila sukladno propisima, ali potom su izrečena i određena mišljenja te sugestije.
Problemi po proračunskom nadzoru
„Ono što je u samom zapisniku o provedenom proračunskom nadzoru utvrđeno je da se ukazuje na mišljenje da bi u upravnom odboru trebao biti predstavnik Ureda za udruge na što zaklada ne može utjecati s obzirom da je sastav određen prvom odlukom Vlade o sazivu upravnog odbora. Druga preporuka je bila vezana uz to da zaklada treba zaposliti unutarnjeg revizora što je ustvari postalo aktualno tek našim pristupanjem EU , a i naši revizori iz Hrvatske suglasili da za instituciju od 15 zaposlenih nema potrebe za zapošljavanjem unutarnjeg revizora jer da je to neučinkovito i preskupo.
Treće je pitanje učinkovitosti djelovanja impact centra i društva koje je zaklada osnovala što je obrazloženo i objašnjeno da je djelovanje ustvari u vremenima recesije itekako bilo pozitivno s obzirom da je impact centar u Zadru i samo društvo prošle godine poslovalo sa dobitkom.
Četvrto pitanje je bilo vezano uz ulaganje osnovne imovine zaklade u prostore u kojima djeluju regionalne zaklade koje zajedno sa nama provode decentralizirani model, na što smo isto tako obrazložili da smo poštivali uredbu o kriterijima za korištenje sredstava od igara na sreću i da su ti prostori ustvari dati na korištenje zakladama koje su naši partneri.
Peto pitanje je bilo vezano uz upravljanje sredstvima osnovne imovine u novcu i s tim povezanom potrebom za povratom u državni proračun čime se isto tako utvrdilo da ta obaveza nije postojala i da je nacionalna zaklada uvećanjem imovine ustvari pokazala savjesnost u upravljanju imovinom i čuvanju ustvari javnih sredstava.
Prijedlog je isto tako bio da se plaća djelatnika u Nacionalnoj zakladi usklade sa plaćama u javnim službama što mi nismo imali ništa protiv, no mi niti po jednom zakonu nismo ni državni, niti javni službenici, ali nemamo nikakav problem oko toga da se te stvari usklade. Također je neutemeljen bio navod u zapisniku o sukobu interesa predsjednice upravnog odbora s obzirom da ona nije uopće donosila, niti potpisivala odluke za predmet koji joj se stavlja kao sukob interesa i to je dokumentirano u tijeku proračunskog nadzora.
Osmo pitanje je bilo vezano uz racionalnost ugovaranja pružanja pravnih savjeta i usluga. Radi se o ugovoru koji na mjesečnoj razini iznosi 5000 kuna gdje se ustvari koriste pravni savjeti i usluge za potrebe nacionalne zaklade i za udruge koje su korisnici naših sredstava i tu smo dokazali da bi zapošljavanje pravnika koštalo puno više nego što je ovo, no tu nema nikakvih problema da se uvaže prijedlozi koji su izneseni u proračunskom nadzoru.
I na kraju je isto tako argumentirano odnosno dato mišljenje o upitnosti racionalnosti angažiranja vanjskih usluga prijevoza u odnosu na kupnju službenog vozila. Dakle, mi smo u proteklim godinama procijenili da ekonomski nije učinkovito kupiti vozilo kada nam to nije trebalo svakodnevno, odnosno samo za određene vrste terenskih posjeta, no kada smo akreditirani to je promijenjeno i upravni odbor je donio odluku da se kupi jedno vozilo srednje klase koje se koristi za terenske posjete svim onim udrugama kojima je nacionalna zaklada odobrila podršku“, pobrojala je Plavša Matić i zaključila:
„Uvažavajući prijedloge i mišljenja iz zapisnika o obavljenom proračunskom nadzoru te sagledavajući cjelokupne aktivnosti koje je zaklada provela tijekom 2012. te u proteklih 10 godina zatečeni smo zaključkom Vlade upućenom Saboru kojim nije dala pozitivno mišljenje na Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade u 2012. godini, tim više što se radi o preporukama za unapređenje rada, a ne o nezakonitom postupanju u radu i poslovanju sredstvima Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Velika većina preporuka iznesenih u zapisniku o proračunskom nadzoru i u mišljenju Vlade već je izvršena, a ostatak će se izvršiti do kraja ove godine“, zaključila je Plavša Matić.
Hrvatska može ponuditi dragocjeno iskustvo u razvoju civilnog društva
Govoreći u ime kluba HDZ-a Ante Babić istaknuo je da je „uloga civilnog društva važna za svaku demokraciju i moderno društveno uređenje. Zato Hrvatska svakako treba nastaviti poticati daljnji razvoj i jačanje organizacija civilnog društva. Iskustva koja je Hrvatska stekla tijekom procesa pristupanja EU i izazovi s kojima se susrela tzv. hrvatski model dragocjena su zemljama kandidatkinjama za pristupanje EU koje se susreću sa sličnim teškoćama te je preporuka poduzeti određene mjere u suradnji sa zemljama kandidatkinjama kako bismo im prenijeli stečena znanja.
U ime kluba SDP-a govorio je Domagoj Hajduković, koji je podsjetio da je „ulaganjem u civilni sektor zaposleno 540 osoba što je izuzetno bitno u ovom trenutku u kojem se nalazi hrvatsko društvo i gospodarsto te je uključeno ukupno 3671 volonter odnosno volonterka što su impozantne i bitne brojke. Osim toga, podržane organizacije su ostvarile prihod od 112 milijuna kuna od čega je 45 posto ostvareno iz EU fondova ili drugih međunarodnih izvora. Iz državnog proračuna i drugih javnih financiranja na nacionalnoj razini ostvareno je oko 25 posto i oko devet posto iz proračuna jedinica lokalne samouprave dok preostalih 21 posto predstavlja udio financiranja od donacija građana, profitnog sektora članarina i slično“.
„Moramo reći da je civilni sektor tu bio ispred javne uprave, no potrebno je i upozoriti na određene nedostatke u radu. Upraviteljica je jedan dio obrazložila, zaklada je uložila prigovore koji su odbijeni, a dio je i upućen Državnom odvjetništvu RH, dakle radi se o propustima koji imaju potencijal da budu i zaista ozbiljni. Prilikom osnivanja zaklada je osnovana sa osnivačkim ulogom od dva milijuna kuna dok sadašnja imovina zaklade broji 54 milijuna kuna, naime iz godine u godinu prenosi se novac koji nije uložen u projekte, ulaže se u nekretnine ili se čuva u gotovini. I postavlja se pitanje s obzirom da je većina financiranih udruga upravo iz Zagreba, zašto se taj novac prenosi, zašto se ne uloži, recimo, u ravnomjernije odnosno jače regionalno financiranje budući da nemaju sve županije, gradovi i općine jednako razvijen i jednako jak civilni sektor koji nema dovoljno kapaciteta prije svega ljudskih da se može javiti na natječaje koji imaju vrlo jaku konkurenciju“.
Tko je doista proveo decentralizaciju?
Višnja Fortuna iz HSU-a u pojedinačnoj raspravi istaknula je da je „ važan kontinuitet provođenja programa regionalnog razvoja i jačanja sposobnosti organizacija civilnog društva na lokalnoj i regionalnoj razini i decentraliziranog modela financiranja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj kroz koje je Nacionalna zaklada izgradila cijelu infrastrukturu od privrženih partnera s kojima utječe na ujednačavanje regionalnog razvoja civilnog društva uz adekvatnu financijsku podršku dostupnu na lokalnoj i na regionalnoj razini. Na taj način uspješno je ostvarena sinergija između društvenog i financijskog kapitala u lokalnoj zajednici čime se povezivanjem i aktivnim doprinosom građanki i građana utječe na održivost razvoja lokalnih zajednica i na razini kvalitete življenja“.
Govoreći još jednom na kraju, Plavša Matić je upozorila: „Sve ono što je bilo navedeno u samom zapisniku o proračunskom nadzoru uistinu ne ukazuje na nikakva kriminalna djela. Ono što radimo, radimo za opće dobro i trudimo se da sredstva za koja odgovaramo ulažemo u najkvalitetnije projekte. Tako da nije prekršen niti jedan propis vezan uz to što smo uvećavali osnovnu imovinu jer imovina je zaklada. Zaklada bez imovine ne može funkcionirati, ne može dugoročno ostvarivati svoju funkciju. Nadam se da ćemo kada budemo iduće godine izvještavali o radu za 2013., pokazati ustvari tu svoju spremnost da sve ove prijedloge i sugestije koje smo dobili unaprijedimo i provedemo u svom radu, a da sredstva koja smo uvećali ustvari služe općem dobru i onome što nam je sada najvažnije, a to je međufinanciranje europskih projekata jer smo mi već u ovoj godini pet milijuna kuna uložili za taj dio. Vjerujem da će to biti i do kraja godine još više. A što se tiče regionalnog razvoja, mi smo vjerujem jedina javna institucija koja je stvarno decentralizirala sredstva i aktivnosti na lokalnu i regionalnu razinu, a to ćemo sada sa novim modelom koji je usvojilo međuresorno povjerenstvo, vjerujem još više u 2014. godini potencirati“.
