Zašto u Hrvatskoj razvoj civilnoga društva (ni)je prioritet?

10. listopada 2013.

Nacrt prijedloga zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija trebao bi konačno za manje od dva tjedna ugledati svjetlo dana i potom biti predmetom jednomjesečne javne rasprave – rečeno je na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva održanoj tek drugi put u ovoj godini jučer u Zagrebu, a čije su teme bile financiranje organizacija civilnoga društva iz javnih izvora te Zakon o udrugama.

Nakon u rujnu završene javne rasprave o glavnim tezama za Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, radna je skupina prikupila mnogo konstruktivnih mišljenja koje kani što prije uvrstiti u nacrt prijedloga zakona, a koji bi prema riječima Ivane Jakir Bajo iz Ministarstva financija trebao biti za desetak dana u javnoj raspravi koja će trajati 30 dana. Najviše rasprave na okruglim stolovima očekuje se oko prikazivanja financija vjerskih zajednica te gospodarstvenoj djelatnosti s obzirom na poticanje samofinanciranja te očekivani razvoj socijalnog poduzetništva i zakonske propise na tom polju.

Što se tiče Zakona o udrugama, koji je Vlada prošloga tjedna poslala u Sabor, on ide u dva čitanja, podsjetio je Igor Vidačak, ravnatelj Vladinog Ureda za udruge, i bit će vjerojatno tema mnogih javnih rasprava pa stoga ima dovoljno vremena i mogućnosti za njegovo poboljšanje ako se za time pojavi potreba. Pritom će, valja reći, za financiranje biti važna Uredba o kriterijima za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za 2014. godinu, a koju bi imajući na umu čiji programi i projekti pridonose općem dobru, Vlada trebala donijeti za otprilike dva tjedna.

Nova pravila igre za bolje financiranje

S obzirom da je financiranje organizacija civilnoga društva, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU, pitanje koje gori pod petama, a dodatno je potpaljeno i općim nedostatkom novca te medijskim najavama o navodnim privatizacijama, uključujući i onu Hrvatske lutrije, financiranje je bilo glavna tema na sjednici Savjeta, koji je zanimala i situacija s obzirom na negativno mišljenje koje je Vlada dala prošli tjedan na Godišnji izvještaj o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.  

Podsjetimo, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju mijenjaju se pravila igre u financiranju organizacija civilnog društva, naime, od 2014. do 2020. novac iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a), jednog od najvećih europskih izvora financiranja projekata i programa, bit će dostupan samo onima koji su obuhvaćeni unaprijed definiranim područjima financiranja. S obzirom da je ESF uspostavljen radi smanjivanja razlika u razvoju između država članica EU-a i europskih regija s ciljem jačanja gospodarske i socijalne kohezije, prioriteti financiranja prilagođeni su realnom stanju na terenu te svaka država za sebe definira svoje prioritete.

Zašto ne razmišljamo o ukupnoj strategiji razvoja civilnoga društva?

„Trebali bismo razgovarati o ukupnoj strategiji razvoja civilnoga društva, tražiti najkvalitetniji mehanizam koji neće biti podložan promjenama, graditi svoje institucije, a ne strahovati da će u kriznim uvjetima biti smanjenja sredstava. Sada čitamo i da će biti privatizirana Hrvatska lutrija i s obzirom na to, ja ne želim širiti paranoju, ali imamo ozbiljan problem jer je pitanje što će biti s nekim drugim vlasnikom. Dokinuli smo prostor društvenog razvoja u Hrvatskoj jer ciljevi Hrvatske i EU nisu posve identični i ne bismo smjeli biti osuđeni na to da za nekih sedam godina nemamo civilno društvo, nego samo 15 velikih organizacija. Moramo razmišljati, uzimajući u obzir moguće prosvjede koji će se valjati ulicama pod nekompetentnim vodstvom bez artikulirane društvene promjene o sudbini društva“, upozorio je Teodor Celakoski iz Prava na grad.

„Slažem se da trebamo razgovarati o budućim modelima i doprinosu društvenom razvoju te smatram da je potrebno naći balans u uvažavanju EU ciljeva i opstojnosti nacionalnih ciljeva uz regionalne potencijale financiranja. Moram reći da nas je mišljenje Vlade šokiralo i ostavilo zatečene, ali smatram da se radi o nedovoljnom poznavanju zakladništva. Pogotovo po pitanju uvećanja imovine Zaklade gdje smo od početnih dva milijuna kuna kroz ovih desetak godina došli do 60 milijuna kuna jasno znajući što s njima želimo, a to je da budu uložene u, kao što znate, primjerice banku za društveno ulaganja ili fond socijalnog osguranja, a za što od Mnistarstva financija nikada nismo dobili odgovor ili poziv za sastanak. Taj novac nismo prikupljali za sebe i sada treba vidjeti što s njim, naime, u proračunskom nadzoru je rečeno da bi ga trebali vratiti u proračun, ali mi smo samo transfer. Veliki je izazov sada pred svima nama i jasno je da model treba biti dorađen i propitivan“, istaknula je Cvjetana Plavša – Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Drame i lekcije – pouka za kasnije

Zaključila je da joj je žao što nisu uspjeli realizirati neke ideje vezane uz inovacije, ali da ne vidi neku opasnost po Zakladu, doduše, moguće je da dođe do intencija da se mijenja Zakon, ali za sve drugo misli da su rješive stvari. Da je i Vladin Ured za udruge zateklo mišljenje Vlade, kazao je Vidačak, dodavši da je njima žao što je oblikovano takvo mišljenje, ali da je „ovo lekcija za sve nas i da se sada treba pripremiti na raspravu na saborskim odborima i koju ćemo iskoristiti za poboljšanje sustava financiranja i zakona o zakladama. Od ovoga ne treba raditi veliku drami i bilo bi važno da ovo što može izgledati kao destruktivan napad, pretvorimo u konstruktivnu raspravu“.

„Kad je riječ o određivanje prioriteta, nositelji i mjere su određeni Nacionalnom strategijom za razvoj civilnoga društva i mislim da treba veću pozornost staviti na strateške programe te napraviti reviziju strateških politika, kao i racionalizirati sva sredstva i raditi na kapacitetima, a trebala bi postojati i nekakva institucija koja će moći osigurati međufinanciranje“, upozorila je Slađana Novota iz SMART-a istaknuvši da se ministarstva i institucije trebaju pitati što ulažu i koliko društvu daju organizacije civilnoga društva. U međuvremenu, po pitanju Hrvatske lutrije oglasila se i Vlada te navela da je "riječ o strateškom trgovačkom društvu za koje se ne predviđa privatizacija, osim ako se propiše zakonom".

Željka Leljak Gracin, predsjednica Savjeta i članica Zelene akcije, naglasila je da bi „Međuresorno povjerenstvo za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske trebalo biti više otvoreno, pogotovo kada je riječ o definiranju prioriteta“, a Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava upozorila je da joj se „sadašnje stanje kada uopće nismo ni došli do razine na kojoj možemo suvislo planirati, čini užasno neozbiljnim“.

Ozbiljno prema razvoju

Da bi stvari ubuduće bile ozbiljnije, zaključeno je da je potrebno uskladiti postupke i prioritete za financiranje projekata i programa udruga iz državnog proračuna i fondova EU te uspostaviti sustav koji jamči snažnu koordinaciju politike financiranja iz javnih izvora i na minimum svodi rizik višestrukog financiranja istih troškova na projektima udruga

Naime, neusklađenost postupaka i prioriteta za financiranje s postupcima i prioritetima za financiranje iz fondova Europske unije može dovesti do nepotrebnog dvostrukog/višestrukog ulaganja (iz EU i državnog proračuna) u iste projekte udruga. Međutim, iako je to trebalo biti riješeno prije donošenja državnog proračuna za 2014., a čija je priprema u tijeku, sada uglavnom preostaje nadati se i raditi na tome da se iduće godine ne ponovi ista situacija. Stoga je potrebno razvijati koordinaciju utvrđivanja prioriteta za financiranje, a za što su potrebni i dostatni administrativni kapaciteti u državnim tijelima za provedbu natječaja, čija je zadaća i odgovarajuće praćenje te vrednovanje financiranih projekata i programa.

chevron-right