Jesu li izmjene Ustava doista potrebne ili je riječ o igrokazu i gdje je stručna javnost u cijeloj toj priči, a kako li tek sve to utječe na demokraciju – samo su neka od pitanja koja iskaču otkako su vladajući, premda su još gotovo do jučer govorili da „Ustav nije cijena benzina pa da se mijenja svaki ponedjeljak“, ipak ove srijede odlučili krenuti u njegovu promjenu.
„Trebat će puno da nas uvjerite kako je ovo potrebno i da nije samo igrokaz. Čak je i HDZ okupio civilne udruge kad je mijenjao Ustav", kazao je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a i vanjski član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na sjednici Odbora koji je taman odlučio da se pristupi promjeni hrvatskog Ustava koja bi u konačnici trebala rezultirati ukidanjem zastare za sva teška ubojstva.
Zašto ga sve podsjeća na igrokaz i što misli je li premijer Zoran Milanović sam sebi skočio u usta s obzirom na izjavu od prije samo dvije godine dok je bio lider oporbe, Zelić je detaljno objasnio Glasu Slavonije.
Interesi i mehanizmi
Inicijativi za promjenom Ustava prethodili su nesporazumi s Europskom komisijom zbog nepoštivanja potpisanih ugovora od strane Republike Hrvatske. Važno je da se Republika Hrvatska bori za jednakopravnost svih članica, međutim, hrvatski je interes da se ne krše potpisani ugovori već da se pokuša izboriti za svoje interese koristeći mehanizme Europske unije.
I dalje nismo dobili dovoljno čvrstih argumenata da je nužno mjenjati Ustav, tj. ukidati zastaru, a posebice na ovakav način bez konzultiranja s građanima i stručnom javnosti. Postavlja se pitanje, hoće li i nakon promjene spornog Zakona i nakon promjene Ustava, Republika Hrvatska i dalje uspjeti izbjeći svoje obveze, tj. izručenja?!
Izostanak ključnih reformi
Demokratski procesi i procedure ne smiju biti privatizirane i instrumentalizirane u dnevno-političke svrhe kako bi se pokazala nečija politička volja. Promjene Ustava nisu poligon za popravljanje imidža i, kao što kaže profesor Branko Smerdel, mediji za slanje poruka.
Sadašnja Vlada je u mnogim aspektima i različitim primjerima pokazala da u nekim ključnim trenucima nije bila dosljedna u zadovoljavajućoj mjeri. Sjetimo se samo slučajeva (ne)odgovornosti pojedinih dužnosnika i Vladina „zatvaranja očiju“ (slučajevi Holy, Čačić, Jakovina, Sabo…).
Ono što zabrinjava je odustajanje od nekih ključnih reformskih poteza, a to je reforma javne uprave i teritorijalni preustroj. Ova vlast je, između ostalog, dobila izbore i na obećanjima da će biti drugačija od prethodnih vlasti. Možda ima još vremena za popravljanje slike i konkretne poteze.
(Ne)stabilnost demokracije
Ustav kao temeljni pravno-politički akt pripada građanima i nije ga dobro mijenjati često jer se unosi neizvjesnost i pravna nesigurnost, a također ne pridonosi se održanju postignutih „dogovora“ između različitih segmenata društva i građana o temeljenom uređenju naše društveno-političke zajednice i njenih vrijednosti.
Ako se već ide u promjene Ustava onda treba iskoristiti priliku da se urede i neke druge teme poput referenduma, sukoba interesa… Kako ne bismo opet za godinu dana mijenjali Ustav. Na taj način bi Ustav imao jedan duži rok trajanja. Nadam se da ovaj pristup promjeni Ustava nije reprezentativni primjer ukupnog pristupa vladajućih prema demokratskim procedurama.
"Zaboravljeni" građani istručna javnost
Nije jasno jesu li vladajući svjesni društvenog konteksta pojedinih građanskih inicijativa i da sada imaju priliku da ugrade osigurače, posebice po pitanju referenduma, koji bi pridonijeli kvaliteti i razoju demokracije u Hrvatskoj. Zabrinjavajuće je što vladajući odugovlače s procedurom referenduma jedne građanske inicijative bez obzira što se GONG i udruge okupljene u Platformu 112 ne slažu s tom inicijativom. Važno je da građani budu aktivni i pokreću različite inicijative, ali te inicijative ne smiju biti u suprotnosti s temeljnim ustavnim vrednotama.
Trenutna procedura promjene Ustava nema veze s konzultiranjem građana i stručne javnosti. Paradoks je da i zakoni prolaze konzultacije sa zaintersiranom javnosti, a kod promjene Ustava još nema konzultacija. Čak je i HDZ kod promjena Ustava 2010. konzulitirao u jednom skromnom obliku udruge i javnost te prihvatio neke od prijedloga.
