Premda su osobe s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj ove godine po prvi put dobile priliku glasati na europskim i lokalnim izborima što svakako predstavlja pozitivan iskorak u poštivanju njihovih ljudskih i građanskih prava, još uvijek ima mnogo posla na polju njihova uključivanja u demokratske procese u zajednici, upozoreno je u raspravama tijekom trodnevne europske konferencije „Čujte naše glasove: Građani prije svega» koja se održava u Zagrebu u organizaciji Udruge za samozastupanje, GONG-a, Europske platforme samozastupnika (EPSA) te Inclusion Europe.
«Prije desetak godina počeli smo sa samozastupnjem i cilj je bio da se upoznamo s našim pravima, a kako je posao postojao sve ozbiljniji, pojavila se potreba da se osamostalimo i osnujemo svoju Udrugu za samozastupanje. Međutim, javili su se pravi problemi, naime, kao osobi djelomično lišenoj sposobnosti, zakon mi nije dopuštao da budem jedan od osnivača udruge. Taj me udarac nije obeshrabrio, nego potaknuo da se još više zalažem za druga prava», prisjetila se Snježana Kanjir iz Udruge za samozastupanje.
»Svaku sam priliku koristila za sudjelovanje u radu Udruge, a u to sam vrijeme radila na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu, i tri sam puta tjedno dolazila na sastanke samozastupnika. S njima sam sudjelovala na tribinama, konferencijama, okruglim stolovima i u javnim kampanjama. Snimali smo video priče, pisali, izdavali časopise i osjećali snagu i važnost koju mi je pružio rad na zagovaranju svojih prava potaknula ne da se potpuno posvetim radu u Udruzi, u kojoj od 2012. provodim puno radno vrijeme», kazala je Kanjir te dodala:
«No, ove sam godine doživjela veliko razočarenje, naime, naša je Udruga održala Skupštinu na kojoj se birao Predsjednik i Upravni odbor. Htjela sam postati predsjednica Udruge jer poznajem probleme i znala sam da bih dobro predstavljala ljude s kojima dijelim povjerenje i zajedničke životne prepreke. No, zato jer nemam poslovnu sposobnost nisam se mogla kandidirati i osjećala sam se poraženo i nemoćno».
Ravnopravnost još uvijek u potpunosti ne postoji
«Na Skupštini je sudjelovalo puno članova Udruge i kada smo birali - svi su digli ruke kako bi dali svoj glas, ali kada sam pogledala u Zapisnik - naši su glasovi bili podijeljeni u dva stupca. U prvom su bila imena onih članova čije se glasove računa, a moje je ime bilo u drugom stupcu – moj se glas nije računao, a sve zbog toga jer sam lišena poslovne sposobnosti. Iako sam u Udrugu uložila puno truda i rada, ne osjećam da moje sposobnosti i glas vrijede», istaknula je Kanjir i upozorila:
«Kada se promijenio zakon i kada su sve osobe dobile pravo glasa, pomislila sam da napokon glas svakog čovjeka jednako vrijedi, ali prevarila sam se. Još uvijek osobe s intelektualnim teškoćama nisu ravnopravne s drugim građanima. Republika Hrvatska je potpisala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i u njoj piše da imamo pravo osnovati udrugu i odlučivati jednakao kao i svi drugi ljudi. Nadam se da će donositelji ovoga zakona zaviriti u Konvenciju i napokon nam priznati sva prava koja nam se pridaju kao članovima Udruge. Želim da se poštuje naša prava i neka se naš glas čuje!»
Unatoč skepsi i strahovima, priča o uspjehu
«Imali smo svojih skepsi i strahova oko ostvarivanja prava glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti i provedbe izbora, ne zato jer one ne bi trebale imati to pravo, nego zbog pitanja kako to provesti tehnički, a da njihovi glasovi ne budu zloupotrijebljeni. Sada sam sretna što mogu reći da nije bilo nikakvih problema u bilo kojem segmentu. Stvari su bile dobro organizirane na svim razinama i u ustanovama u kojima su korisnici glasali», zadovoljno je istaknula Janja Drobnjak iz Državnog izbornog povjerenstva, koja nije predstavila nikakve posebne podatke o odazivu s obzirom da su, kako je istaknula, «osobe lišene poslovne sposobnosti postali građani kao i svi drugi te se ne vode nikakve posebne statistike».
«Bilo je skepse i s obzirom na zabrinutost hoće li ljudi znati glasati i jesu li dobro pripremljeni, no posao je odlično odrađen, a to pokazuje i broj od samo pet posto nevažećih listića na razini cijele države. I stoga bih voljela reći da je ovo bio jedan projekt u kojem je svaki dio, svaka organizacija koja je radila na tome odradila odličan posao i mislim da je to primjer za sve buduće projekte, ne samo na području izbornog prava i samozastupanja upravo zato jer pokazuje da se moze odraditi i visoko zahtjevan posao», naglasila je Drobnjak.
Zakon o udrugama kao novi izazov
«Ministarstvo uprave, nakon posla s Registrom birača, željelo je i u Zakon o udrugama željelo implementirati međunarodne standarde. Do sada, naime, osobama s invaliditetom nije bilo omogućeno da osnuju udrugu ako su lišene poslovne sposobnosti, a sada smo nastojali zakonom omogućiti da osnuju udrugu uz pristanak skrbnika», kazala je Jagoda Botički iz Ministarstva uprave.
«Iz teksta zakona koji ste vidjeli u savjetovanju i današnjega teksta postoje određene razlike, naime, Ministarstvo socijalne politike objavilo je Obiteljski zakon i nastojali smo se uskladiti, no to nas još čeka s obzirom da on tek treba biti usvojen i tu će onda trebati riješiti problem skrbništva. Činilo se, naime, da pruža veći stupanj prava jer polazi od toga da mijenja praksu u kojoj je skrbnik onaj koji odlučuje u to da to on bude osoba koja će pružati podršku», kazala je Botički i zaključila:
«Smatrali smo da ćemo tako omogućiti da osobe s intelektualnim poteškoćama budu uključene u sam proces osnivanja udruga i tako imati aktivniju ulogu. Po starom je zakonu bilo zanemareno propisivanje na koji će način članovi udruge odlučivati, možda se pravdalo time da su one privatne osobe i da je to stvar između članova. Stoga smo ovim zakonom nastojali potaknuti udruge da one same riješe način sudjelovanja svih članova».
"Pravo na udruživanje je temeljno ljudsko pravo i ne treba ga ograničavati već treba pružiti podršku samozastupnicima da se mogu udruživati", istaknuo je Damjan Janjušević, izvršni direktor Udruge za samozastupanje, a osvrnuvši se na uspješnu priču oko ostvarivanja prava glasa osoba lišenih poslovne sposobnosti Vanja Škorić, pravna savjetnica u GONG-u, zaključila je: «Ovo je primjer što se može unatoč svim preprekama kad se udruže država i organizacije civilnoga društva».
Pročitajte:
NADAHNUĆE ZA BORBU Samozastupnici - primjer aktivnih, a ne građana drugog reda
