Što će mentalcima udruga? I kako to mislite da bi trebali imati pravo glasa? Pa izbori su ozbiljna stvar! – tako su glasile neke od reakcija u društvu i institucijama kad su članovi Udruge za samozastupanje najprije krenuli u osnivanje Udruge prije 10 godina, a potom i prije nekoliko godina u borbu za omogućavanje prava glasa osobama lišenima poslovne sposobnosti.
Svih napora i postignuća na tom putu, ali i novih izazova pred njima s obzirom na Obiteljski zakon te Zakon o udrugama, samozastupnici su se prisjetili te će o njima raspravljati tijekom trodnevne europske konferencije „Čujte naše glasove: Građani prije svega» koja se održava u Zagrebu u organizaciji Udruge za samozastupanje, GONG-a, Europske platforme samozastupnika (EPSA) te Inclusion Europe.
Borba se isplatila!
«Osjećao sam se kao građanin drugoga reda gledajući druge ljude kako idu glasati i to me jako ljutilo. Zato sam se odlučio boriti da i osobe s intelektualnim poteškoćama ostvare pravo glasa. Koristio sam svaku priliku i svaki seminar da bih saznao kako bih mogao donositeljima odluka izraziti svoje nezadovoljstvo. Nadao sam se da će oni shvatiti moj osjećaj što ne mogu ravnopravno sudjelovati u životu. Borba je dugo trajala, ali uz pomoć udruga i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i uspjeli smo promijeniti situaciju. Jako sam se razveselio jer se naša borba isplatila i sada će se političari morati boriti i za naša prava ako žele naše glasove», kazao je Fadil Špuren iz Udruge za samozastupanje.
«Prvi sam put glasao kad su bili izbori za hrvatske samozastupnike za Europski parlament i bio sam jako uzbuđen. Pratio sam predizbornu kampanju na radiju i televiziji kako bih mogao donijeti odluku. Iako je bilo puno kandidata na izborima, pronašao sam svoje kandidate i za koga ću glasati, a na sljedećim izborima, lokalnim izborima bilo mi je lakše odlučiti vidjevši koji se političari zalažu za iste stvari koje su meni važne. Mislim da su izbori dobar način na koji mogu utjecati na pozitivne promjene u društvu», istaknuo je i zaključio:
«Neki od mojih interesa su da se zatvore sve institucije u kojima žive osobe s invaliditetom i da im se omogući život po pravilima kao i za sve ostale ljude, a to nije samo moja želja, nego i mnogih osoba s intelektualnim poteškoćama koje žele živjeti samostalno. Nadamo se da će političari prepoznati da su naše želje, naša prava, a kako smo se izborili za pravo glasa, izborit ćemo se i za ostala prava».
Predrasude i rušenje barijera
«Ova konferencija za nas ima više značenja, prvo je na neki način obljetnica jer slavimo 10. obljetnicu djelovanja što su sasvim pristojne godine za jednu udrugu u Hrvatskoj, a mi često znamo reći u šalu da nam je najveći uspjeh što još uvijek postojimo. No, šalu na stranu, u 10 godina mnogo se toga promijenilo, a nadamo se da smo i mi svojim radom barem malo pridonijeli tim promjenama», kazao je Damjan Janjušević, izvršni direktor Udruge za samozastupanje.
«Istina je da smo uvijek nastojali pomalo mijenjati stvari i da su u našoj okolini one često doživljavane kao velike i revolucionarne promjene, a nama to nije baš tako svaki put izgledalo. Primjerice, iz ove perspektive danas, mislim da možemo reći, bez namjere da se ikoga naljuti ili uvrijedi, da smo prilikom osnivanja nailazili na čuđenje i podsmijeh, a bilo je i komentara koji bi danas mogli biti okarakaterizirani kao jedna vrsta diskriminacije osoba s invaliditetom. Naime, nakon što smo se predstavili i rekli da želimo osnovati udrugu, u jednoj su nas instituciji pitali: pa što će mentalcima udruga?
Jesu li izbori u Hrvatskoj ozbiljna stvar?
Drugi put bilo je relativno nedavno, u vezi s pravom glasa, za koje smo se zalagali od samog početka i nismo bili usamljeni, bili smo jedan od nekoliko glasova u toj borbi. No, još do nedavno sama ta ideja bila je u našoj zemlji gledana kao nešto krajnje radikalno. Neki su nam govorili da jesu za to da imamo ista prava, ali kako vi to mislite da imaju pravo glasa, kako bi to izgledalo, pa izbori su ozbiljnja stvar!», prisjetio se Janjušević predrasuda s kojima se susreću samozastupnici.
«Već su dvije vrste izbora iza nas i nismo primijetili da je njihovo sudjelovanje oskvrnulo proces, nego mislimo da ga je unaprijedilo i Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti time da jamči pravo glasa baš svim svojim građanima.
Zbog stereotipa i predrasuda koji vladaju u javnosti, u ovih smo 10 godina i za neke najmanje promjene morali ulagati velike napore i trud. Međutim, sve je ovo bilo uvod da bismo rekli nešto o drugom razlogu značajnosti ove konferencije, naime, mi se bavimo ljudskim pravima i aktivizmom, no još su uvijek rijetke prilike u kojima možemo iskazati taj aspekt svojega djelovanja i stoga će ova prigoda biti i mogućnost da se uključimo u raspravu o dva važna zakona – Obiteljski zakon i Zakon o udrugama, koji oba izravno utječu na život samozastupnika vezano uz sudjelovanje osoba lišenih poslovnih sposobnosti u radu i upravljanju udrugom», naglasio je Janjušević.
«Smatrali smo da radimo još nešto dodatno korisno za nase društvo i građane. Mislim da je ostvarivanjem biračkog prava osoba s intelektualnim poteškoćama ukinuta jedna velika nepravda i tu se Hrvatska svrstala u rijetke zemlje u EU koje pružaju tu mogućnost ito je naša dodana vrijednost koju smo donijeli u EU. Možda će biti sada malo neprimjereno reći, ali tko je do sad birao vlasti u Hrvatskoj?», upitao je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, pa podsjetio:
Kad «normalni» biraju
«Birale su osobe koje jesu imale poslovnu sposobnost pa smo vidjeli da neke vlasti nisu bile baš najbolje i to se odnosi i na lokalnu i na državnu razinu. Bivši je premijer u zatvoru – njega su birale osobe koje su imale poslovnu sposbnost. Nas i naš stupanj inteligencije nitko ne testira, kao niti koliko znamo o izborima, nitko nas ne provjerava, no dio naših građana koji su izgubili poslovnu sposobnost bio je isključen iz ove političke zajednice i odbor je da su Vlada, Ministarstvo uprave i Ministarstvo socijalne skrbi pridonijeli tome da imamo građane koji zajedno participiraju u donošenju odluka. Drago mi je i da to neće stati samo na biračkom pravu, nego da će građani koji su ga dobili, zagovarati i druga prava i to je prilika da budu dobar primjer drugima kako biti aktivan građanin», poručio je Zelić te se osvrnuo na još neke promjene koje nikako ne bivaju dočekane:
«Bit će puno izazova, veliki posao čeka Državno izborno povjerenstvo u educiranju izbornih tijela, a tu, naravno, dolazimo do priča o potrebnoj izbornoj reformi. Ako je sređivanje popisa birača i dodjeljivanje biračkog prava osobama s intelektualnim poteškoćama početak, mislim da ne treba sada stati na tome, nego da treba uslijediti nastavak».
Pokretanje vlaka izborne reforme
«Vlak izborne reforme već neko vrijeme stoji, a trebalo bi ga pokrenuti jer ima još puno postaja na kojima treba stati i riješiti ih do kraja mandata ove Vlade do kada se nadamo da će biti riješeno pitanje izbornih jedinica, preferencijalnog glasanja, medijskih pravila praćenja izbora te naposljetku, ali nikako ne najmanje važno, pitanje referenduma koji konačno treba dobiti uređeni pravni okvir. Nadamo se da će ova Vlada završiti mandat sa sređenim izbornim zakonodavstvom te da će spočeti razmišljati i o novim tehnologijama i nadogradnji izbornog procesa», zaključio je Zelić.
«Mislim da ćemo nešto ostaviti i za sljedeći mandat, tako da imamo i dodatne izazove», nadovezao se Arsen Bauk, ministar uprave, koji se poslužio riječima Luisa Armostronga o malom koraku za čovjeka, a velikom za čovječanstvo te ih parafrazirao rekavši da je «ostvarenje prava glasa za osobe s intelektualnim poteškoćama bilo velik korak za čovjeka, a ne bih ga okarakterizirao kao mali korak za čovječanstvo».
«Ustav jamči pravo glasa svima, kao što i u drugom članku govori da se ono može ograničiti, no europski i lokalni izbori onako kako su prošli pokazali su da nije postojao opravdan razlog za ograničenje, za koje mislim da i nije baš bilo ustavno, no pustimo sad to. Izbori su prošli, pravo glasa je ostvareno i nadam se da ono više neće biti tema te da ćemo na drugom skupu govoriti o nekim drugim pravima koja se ne može ostvariti», kazao je Bauk.
Svaki građanin je važan, neka se glas svakog građanina čuje!
«Jučer je upućen Zakon o udrugama i tamo je su propisana određena prava osoba lišenih poslovne sposobnosti, koja dosad nisu imali, a izmjene toga Zakona, kao i o onoga o registru birača nisu prošli bez određenih rasprava, a važno je spriječiti zloupotrebe», zaključio je ministar, dok se njegova kolegica Iva Prpić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih za odrasle osobe i osobe s invaliditetom osvrnula na visok postotak izlaznosti na izbore osoba s intelektualnim poteškoćama, koji je iznosio 95 posto onih koji su se prijavili. Pritom je zanimljivim istaknula činjenicu da se radi o osobama koje ne žive u institucijama unatoč ostavštini na tom polju te zaključila:
«Puno smo učinili na deinstitucionalizaciji, Minisitarstvo sve više iskorištava državnu imovinu u te svrhe jer samozastupnici žele živjeti u zajednici i imaju na to pravo i nadam se da će ova Vlada pokazati da joj je, bez obzira na poslovnu sposobnost, stalo do svakog građana».
Pročitajte:
PRIMJER USPJEŠNE PRIČE Upornost se isplati - od nevrijednog do glasa koji se čuje
GRAĐANI PRIJE SVEGA "Želimo sami odlučivati o svojem životu, čujte naše glasove!"
