“Ne pitajmo samo što Povjerenik može učiniti za nas, nego i mi za njega”

Pravo na pristup informacijama jedan je od temeljnih preduvjeta demokracije, a Hrvatska koja se u EU može podičiti jednim od najboljih Zakona o pravu na pristup informacijama u prilici je postati lider u transparentnosti, koja osim poticanja građana na sudjelovanje u političkom životu, dokazano donosi gospodarski napredak – istaknuto je na konferenciji “Povjerenik ni nebu ni na zemlji» održanoj u organizaciji GONG-a u Saboru.

Pravo na pristup informacijama jedan je od temeljnih preduvjeta demokracije, a Hrvatska koja se u EU može podičiti jednim od najboljih Zakona o pravu na pristup informacijama u prilici je postati lider u transparentnosti, koja osim poticanja građana na sudjelovanje u političkom životu, dokazano donosi gospodarski napredak – istaknuto je u uvodu GONG-ove konferencije «Povjerenik ni nebu ni na zemlji» koja se već tradicionalno održava u Saboru.

«Građani moraju biti u mogućnosti prikupiti sve relevatne informacije. Nema prosvijećenog razumijevanja bez prava na pristup informacijama, a njega nema bez uređenog institucionalnog okvira i zato je današnja tema izuzetno važna jer je pravo na pristup informacijama jedan od temeljnih preduvjeta razvoja demokracije», istaknuo je Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a, govoreći iz perspektive kvalitete demokracije i unaprijeđenja demokratskih procesa.

Da bi politički proces doista bio demokratski, on zahtijeva sudjelovanje građana, ne samo u užem, nego i u širem smislu te je potrebno širiti demokratske kriterije, dodao je Šalaj i kazao da je GONG generalno zadovoljan smjerom novog Zakona o pravu na pristup informacijama i institucionalizacijom toga prava. Međutim, postoje još neka pitanja i stvari, koje je potrebno riješiti da bi arhitektura novoga Zakona doista zaživjela i u praksi.

«Stavit ćemo sad po strani sporost procesa izbora, no dva su preduvjeta dobrog Povjerenika za informacije, naime, ta osoba treba biti energična i hrabra da bi doista mogla kvalitetno raditi. Ali i uz sve ove ideale, svjesni smo da dobro funkcioniranje pretpostavlja i određena materijalna sredstva. Naime, proračun se već slaže i bilo bi vrlo vazno rezervirati sredstva kako ono dobro iz zakonskog okvira ne bi ostalo samo mrtvo slovo na papiru», zaključio je Šalaj.

Transparentnost i Povjerenik kao prilika za brendiranje Hrvatske

«Velika su očekivanja od Sabora da osigura sredstva potrebna za rad Povjerenika, a Hrvatska je u prilici brendirati se kao zemlja lider zalažući se za visoke standarde, a s obzirom da među zemljama u Europskoj uniji ima jedan od najboljih Zakona o pravu na pristup informacijama», istaknula je Vanja Škorić, pravna savjetnica GONG-a, koja izrečeno temelji i na sudjelovanju u prošloga tjedna održanom seminaru uoči Međunarodnog dana prava na pristup informacijama u Bruxelllesu.

S obzirom na naglaske iz EU, jasno je da Povjerenika očekuje mnogo posla, a da bi ga mogao kvalitetno obavljati, Škorić je također još jednom podsjetila koliko je važno osigurati potrebna sredstva za rad njegova Ureda, koje GONG procjenjuje na iznos od oko 6,5 milijuna kuna kako Povjerenik, jednom kad bude izabran, ne bude «mrtvo puhalo».

Svjesni situacije u kojoj novac nije lako namaći, GONG-ovci predlažu da se izvori financijskih sredstava pronađu u imovini oduzetoj u korupcijskim suđenjima i kaznama za tijela koja ne poštuju ZPPI. Primjerice,  USKOK bi platio kaznu od 20.000 i 100.000 kuna, a njegov čelnik između 5.000 i 20.000 kuna jer od veljače do kolovoza 2013. nisu dostavili odgovor nakon što im je to naložila Agencija za zaštitu osobnih podataka. Gotovo identične iznose morao bi platiti i HRT i njegov ravnatelj, jer su od prosinca 2012. do srpnja 2013. ignorirali zahtjev GONG-a i tek nakon žalbe zbog šutnje administracije dostavili odgovor.

Ne treba strahovati od transparentnosti!

Koliko su transparentnost i otvorenost vlasti prepoznati kao nevjerojatno važna vrijednost u 21. stoljeću, govorila je Helen Darbishire, izvršna direktorica Access Info Europe, koja je podsjetila zašto je važno imati Povjerenika za informacije, koji bi mogao biti dodana vrijednost Hrvatske. Naime, «riječ je o fundamentalnom ljudskom pravu, potvrđenom u brojnim službenim dokumentima, izuzetno važnom za dobru vladavinu, koje osigurava participaciju građana te je bitno ne toliko za povjerenje, koliko za legitimitet koji zahtijeva da građani imaju informacije».

«Transparentnost je također posebno važna u vremenima krize jer donosi učinkovitost odlučivanja, a i odlično je sredstvo za borbu protiv korupcije te povećanje ulaganja u gospodarstvo», naglasila je Darbishire te navela nekoliko primjera, poput onoga kada su nedavno G8 shvatili vrijednost inovacija koje omogućuje otpuštanje različitih baza podataka.

Dobar primjer je i slučaj iz Engleske, kada je objavljena cijela baza recepata i vidjelo se da postoje razlike u propisivanju lijekova u različitim dijelovima zemlje zbog čega je nakon provedene analize ustanovljeno da je britanski zdravstveni sustav gubio milijune funti. S druge strane, naravno, postoji strah od transparentnosti u smislu da oni koji otpuštaju podatke strahuju kako ih javnost neće shvatiti, a što je Darbishire ilustrirala primjerom iz Škotske kada su objavljeni podaci o smrti prema operacijama. Međutim, liječnici su počeli razmjenjivati informacije vezane uz način operacije čime je smrtnost smanjena, a upravo to je primjer kada će povjerenik morati biti spreman u javnosti braniti kontroverzne odluke. «Informacija koja je od važnosti za javnost, mora u tu javnost dospjeti», zaključila je Darbishire te upozorila i na važnost zaštite zviždača.

Kako građani mogu pomoći «pravobranitelju za informacije»?

Svjestan toga da su obveznici ZPPI-a dosad više radili na tome da bi informacije izbjegli, nego ih pružili, govorio je SDP-ov Peđa Grbin, predsjednik sanorskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, inače Odbora nadležnog za izbor Povjerenika, a pritom je izrazio želju da «posao Povjerenika, koji mora biti neovisan, ubuduće bude sveden samo na posao testa javnog interesa i da baš i nema puno posla». «Takva je želja sada neostvariva, ali nadam se da će u budućnosti biti tako, a za izbor je toliko trebalo jer su u nadležnosti Odbora za Ustav bili i Zakon o suradnji Sabora i Vlade o EU poslovima te Poslovnik Sabora, kojima smo se bavili u proljeće i morali smo to dovršiti do 1. srpnja», pokušao se opravdati Grbin.

Pritom je najavio da će Odbor za Ustav nakon prethodnog mišljenja Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, u roku od nekoliko dana dati prijedlog kandidata za dužnost povjerenika za informiranje, a zadaća je odbora između kandidata izabrati osobu koja će prije svega biti neovisna i stručna te svojim dosadašnjim radom i ugledom jamčiti da će to tijelo uspješno obavljati svoje zadatke.

Iskušavajući pravo na pristup informacijama već godinama u praksi, profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu te nezavisni varaždinski vijećnik Robert Podolnjak u svojem je izlaganju istaknuo zalaganje za punu primjenu ZPPI-ja, a budućem je Povjereniku ili Povjerenici preporučio da temeljem postojeće prakse u Hrvatskoj i svijetu definira određene smjernice i načela. Tijekom 10 godina prakse ZPPI-a na internetskim stranicama AZOPA-a objavljeno 14 odluka vezanih uz pravo na pristup informacijama, dok je na internetskim stranicama slovenske povjerenice za informiranje u posljednjih 15 godina objavljeno njih 1.500.

Naposljetku, imajući u vidu zahtjevan posao koji očekuje budućeg «pravobranitelja za informacije», s uma nikako ne treba smetnuti jednu od ključnih stvari – ulogu građana ili kako je to kazao profesor Podolnjak: «Da parafraziram jednu izreku, nije pitanje samo što će Povjerenik učiniti za nas, nego što ćemo i mi učiniti za njega. Nemojmo očekivati da će ta osoba učiniti sve za nas, nego je i na nama samima da tražimo slučajeve i putem njih dobro formuliramo što je javni interes. Transparentnost moramo i sami gurati te tako i budućem Povjereniku ili Povjerenici olakšati buduće zadatke».

Pročitajte:
RAZGRADNJA KULTURE TAJNOSTI “Legitimnost i tajnost ne idu zajedno, otvorena vlast znači odgovornost”

Leave a Comment!