Cjelokupno životno učenje, inovacije i znanost – to je trokut na kojem se sve temelji, a pred Hrvatskom je izgradnja konsenzusa oko Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, čulo se na predstavljanju spomenutog dokumenta oko kojeg je upravo započela javna rasprava, koja će trajati do 15. studenog te su svi zainteresirani građani pozvani da se uključe i iznesu svoje komentare.
Osnovna škola bit će produžena na devet godina, razredna nastava trajala bi pet, a predmetna četiri godine te bi budući prvašići u školu kretali šest mjeseci ranije, dakle, svi koji do 1. rujna navrše šest godina. U planu je i formiranje nacionalne mreže za obrazovanje darovitih učenika te osiguranje besplatnog integriranog predškolskog odgoja za romsku djecu, a sve to uz poticanje ulaganja poslovnog i društvenog sektora u istraživanje i razvoj – dio je to novina iz Strategije obrazovanja, koja bi se pred saborskim zastupnicima trebala nakon provedene javne rasprave naći početkom sljedeće godine.
Naime, prezentacijom održanom 16.9.2013. u Banskim dvorima započela je javna rasprava koja će trajati do 15. studenoga 2013., a svi zainteresirani građani pozvani su da se uključe u raspravu i daju svoje komentare na Strategiju koju mogu pročitati i komentirati OVDJE.
„Ovo je jedinstveni dokument u povijesti hrvatskog znanstvenog i obrazovnog sustava jer se nikada prije nije radila strategija koja obuhvaća sve segmente odgoja i obrazovanja, od ranog i predškolskog odgoja preko osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja do obrazovanja odraslih, uključujući znanost i tehnologiju. Ako postoji dokument u Republici Hrvatskoj oko kojeg možemo graditi konsenzus onda je to Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije“, istaknuo je resorni ministar Željko Jovanović.
Obrazovanje i znanost kao razvojni prioriteti
U praksi bi Strategija trebala zaživjeti 2018., a u međuvremenu se od vrtića pa do fakulteta uvodi princip autonomije i odgovornosti za izbor načina i modela učenja koje će poticati kompetencije djece i odraslih, a ne 'bubetanje' podataka, te međunarodno konkurentnu znanost u čvrstoj vezi s gospodarstvom, kojega pri tom poreznim olakšicama valja potaknuti na veća ulaganja u istraživanja i znanost.
„Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete jer bez njih ćemo teško moći doseći razinu visoko razvijenih zemalja i bitno unaprijediti naše stanje. Glavni principi na kojima se temelji Strategija su poseban javni interes obrazovanja i znanosti, koncept cjeloživotnog učenja, fleksibilnost i prilagodljivost sustava te autonomija i odgovornost. Dva su glavna cilja Strategije: prvi -kvalitetno obrazovanje dostupno svima, pod jednakim uvjetima i drugi - znanost, koja pridonosi boljitku društva“, naglasio je prof. dr.sc. Neven Budak , posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost.
