Hoće li javnost konačno dobiti uvid u ugovor koji je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa sklopilo s američkom odvjetničkom lobističkom tvrtkom Patton Boggs LLP o pružanju pravnih usluga, odlučit će Upravni sud Republike Hrvatske kojem je krajem srpnja GONG podnio tužbu. U međuvremenu, valjda će napokon biti izabran i Povjerenik za informiranje, koji će se ubuduće baviti sličnim slučajevima kako bi javnost imala što veći uvid u rad tijela javne vlasti, koja još uvijek marljivo gaje institucionalnu kulturu tajnosti.
Premda je sredinom veljače ove godine konačno usvojen novi Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je donio osnivanje Povjerenika za informiranje te će omogućiti da se nad podacima klasificiranima prema Zakonu o tajnosti podataka napokon provode testovi proporcionalnosti i javnog interesa, više od pola godine kasnije novi Povjerenik još uvijek nije izabran. Taj posao zastupnike tek čeka po povratku s ljetnih praznika u saborske klupe iako su njihovi kolege iz Odbora za Ustav pri utvrđivanju liste kandidata u drugoj polovici travnja najavili da će nakon sigurnosne provjere, unutar sljedeća tri tjedna provesti javni intervju sa svakim kandidatom i listu od njih osam suziti na najmanje dva koja će predložiti Saboru.
Međutim, kolovoz je već na izmaku, a još se ne zna ni jesu li dovršene sigurnosne provjere, a kamo li koje će to dvije osobe biti u užem izboru i kad bi se on trebao zbiti, pri čemu treba imati na umu i da će nakon izbora biti potrebno još neko vrijeme za formiranje njegova ureda, dok istovremeno AZOP koji u međuvremenu obavlja poslove Povjerenika već neko vrijeme nema ravnatelja. Sada već bivši, naime, nakon lokalnih je izbora fotelju u Agenciji zamijenio za gradonačelničku te se ujedno vratio i saborskoj klupi.
Izmjene Zakona o tajnosti podataka na čekanju
I tako, dok se još jedno ljeto bliži kraju, a usklađivanje Zakona o tajnosti podataka, bez čega ZPPI neće moći doživjeti punu primjenu, je i dalje na čekanju, trakavica oko ugovora koji je Ministarstvo pravosuđa sklopilo s Patton Boggs LLP-om rasteže se više od godinu dana. Sada je na potezu Upravni sud od kojega je GONG krajem srpnja zatražio poništenje rješenja Agencije kako za javnost spomenuti Ugovor ne bi i dalje ostao tajna.
Osim ako nadobudni znatiželjnici ne prosurfaju internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa SAD-a na kojima su sukladno tamošnjem Zakonu o registraciji stranih zastupnika (Foreign Agents Registration Act) objavljeni sporazumi i dodatna dokumentacija tvrtke Patton Boggs iz koje jasno proizlazi da se radi o ugovoru o pružanju pravnih usluga kojeg je s tom tvrtkom u ime RH sklopilo hrvatsko Ministarstvo pravosuđa.
Podsjetimo, kako su pisali mediji, bivša je Vlada stavila oznaku tajnosti na ugovor s mogućnošću produžetka koji je potpisao tadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i obvezao Vladu da će novcem iz proračuna plaćati američku tvrtku za njezino savjetovanje o pravnim pitanjima, ali i političko lobiranje, a sve vezano za hašku presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
Javnost ima pravo znati
S obzirom da javnost do pisanja medija o tom ugovoru nije imala pojma premda je riječ o javnom novcu i da tijela javne vlasti sklapaju ugovore s pravnim osobama privatnog prava u javnom, a ne privatnom interesu, GONG je početkom svibnja prošle godine od hrvatskog Ministarstva pravosuđa zatražio dostavu preslike Ugovora o pružanju usluga pravnog savjetovanja sklopljenog s tvrtkom Patton Boggs te preslike dodataka Ugovoru.
No, Ministarstvo pravosuđa uskratilo je informaciju kazavši da je radi zaštite interesa obiju ugovornih strana, klasificirana stupnjem tajnosti „povjerljivo“ sukladno Zakonu o tajnosti te da je njezin vlasnik Vlada, vrludavši pritom više ili manje uspješno zakonskim propisima i datumima (sve zanimljive detalje je moguće pročitati ovdje u tužbi). U GONG-u, međutim, ističu da je vlasnik tražene informacije Ministarstvo jer je upravo ono tijelo koje je sklapalo ugovor, a koji je k tome kasnije još i nezakonito klasificiran s obzirom da nije jasno zašto bi on trebao biti tajan.
Stoga se GONG dvaput obraćao AZOP-u, koji je Ministarstvu dostavio predmet na ponovno postupanje, no ono se opet oglušilo pa predmetni Ugovor i ostalu dokumentaciju nije dostavilo niti Agenciji, niti je provelo test razmjernosti i javnog interesa iako je javnost, odnosno narod, suveren u ostvarivanju vlasti i kao takav ima pravo u svakom trenutku znati na koji način i u koju svrhu se troše proračunska sredstva.
Vladin prvi test javnog interesa po novom ZPPI
U međuvremenu, s obzirom na tvrdnje Ministarstva da je Vlada vlasnik tražene informacije, obratio se GONG s istim upitom, ali po novom Zakonu o pravu na pristup informacijama i Vladi, a iz Banskih je dvora nakon gotovo dva mjeseca također stigla „košarica“.
Iz poslanog odgovora, koji možete pročitati ovdje, vidi se da je proveden prvi test javnog interesa po novom ZPPI-u koji traži prethodno pribavljeno mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), koji u ovom slučaju smatra da se radi o zaštićenom interesu u postupku pred Haškim sudom koji je još uvijek u tijeku i čije bi neovlašteno otkrivanje moglo naštetiti vrijednostima navedenima u članku 6. Zakona o tajnosti podataka, pri čemu ne navode kojima točno od svih pobrojanih.
No, Koordinacija za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom povela se za njihovim mišljenjem te je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa zaključila, doduše, ne navodeći obrazloženje za to, da i nadalje postoje razlozi zbog kojih je Ugovor klasificiran stupnjem tajnosti. Stoga, tvrdi Vlada, prevladava potreba ograničenja zaštite prava na pristup informaciji u odnosu na javni interes, a GONG-u preporučuju da se žali AZOP-u.
Međutim, ni ta preporuka, zapravo ne stoji s obzirom da Zakon sada predviđa Povjerenika, no kako on još nije ugledao svjetlo dana, njegove poslove trebao bi obavljati AZOP, koji je ostavljen bez čelnog čovjeka pa, kako upozorava Vanja Škorić, pravna savjetnica u GONG-u: «Cijeli postupak postaje pomalo apsurdan, a s obzirom da nas tek čeka odluka Upravnog suda o prvotnom zahtjevu te, potencijalno, i tužba Ustavnom sudu, možemo očekivati razrješenje za otprilike tri do četiri godine. Da smo u vrijeme podnošenja prvog zahtjeva prošle godine imali Povjerenika za informiranje i puni test javnog interesa za sve vrste informacija, pa i klasificirane, ova priča bila bi već davno završena».
