Krupni rizici i omalovažavanje uloge Sabora te lokalnih vlasti među glavnim su zamjerkama drugom zakonu o golfu, kako mnogi nazivaju Zakon o strateškim investicijama, a o kojemu do 30. srpnja traje javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Premda je Ministarstvo gospodarstva prilikom tek 15-dnevne javne rasprave o prvotnom prijedlogu spomenutog zakona iz siječnja nepodnošljivom lakoćom ignoriranja zanemarilo brojne primjedbe pristigle iz svih dijelova društva, naime, prijedlog je bio doslovce izbombardiran lošim kritikama, a čak je 30-ak posto pristiglih primjedbi odbilo samo zato što se nisu nalazile na (inače nepropisanim) službenim obrascima, ne treba odustati od ponovnog iznošenja komentara. I nadati se da će oni ovaj put rezultirati ako već ne kvalitetnim zakonom ograničena roka trajanja jer bi reforma državne uprave bila daleko potrebnija i dugoročno smislenija, a onda barem završiti u izvještaju o provedenim konzultacijama sa zainteresiranom javnošću.
U međuvremenu, podsjetimo još jednom na zamjerke koje su najglasnije dolazile iz redova organizacija civilnoga društva pa tako GONG, Transparency International Hrvatska, Zelena akcija, Pravo na grad i Udruženje hrvatskih arhitekata smatraju da „ni popravljena verzija Prijedloga Zakona o strateškim investicijskim projektima nije prihvatljiva jer bi se njegovim usvajanjem smanjila kontrola gradnje u najosjetljivijim krajolicima Hrvatske i praktički dokinuo javni uvid i participacija u projektima“. Stoga, zbog krupnih rizika za prostor, javna dobra i transparentnost upravljanja, a riječ je o nejasnim kriterijima za proglašenje strateških projekata i nepoznatom sastavu Povjerenstva koje ih Vladi predlažem, te zato jer se umjesto aktivnije uloge Sabora u nadzoru nad provedbom Zakona, ovim Prijedlogom nastavljaju omalovažavati i parlament i lokalna samouprava budući da se ukida obavezu izrade provedbenih planova“, traže odbacivanje ovog „štetnog Prijedloga Zakona“.
Premda su Vladin prijedlog kritizirale i oporba te sindikati, a zadršku je spram njega imao i Europski parlament te je bilo potrebno dobiti i blagoslov Europske komisije, Banski dvori, umjesto da se bave sustavnim reformama, odlučili su ipak krenuti prečacem i ne daju se pokolebati u svojim namjerama da Sabor zakon donese do jeseni. Šaljući ga u drugo čitanje kolegama s druge strane Markova trga, članovi Vlade, neki čak i uz nevjerojatno oduševljenje, ustvrdili su da će zakon ubrzati investicije i utvrditi lanac odgovornosti.
Sasvim su drugoga mišljenja u GONG-u, čije primjedbe na Prijedlog zakona možete u cijelosti pročitati ovdje, te upozoravaju: „Umjesto da se donosi ovaj kratkovidni "lex specialis", Vlada treba donijeti i djelotvorno provesti strategiju reforme javne uprave koja će uključiti i koncept teritorijalnog preustroja i racionalizacije kao pretpostavke djelotvorne decentralizacije; zatim akcijski plan za eliminaciju administrativnih barijera u poslovanju s građanima i poslovnim sektorom i posebice stvarnu, a ne samo deklarativnu nacionalnu razvojnu strategiju, temeljenu na načelima održivog razvoja s preciznom financijskom podlogom uvezanu s planom korištenja EU fondova“.
Iako su kritičari ovoga zakona uvjereni da je najbolje rješenje potpuno odustajanje od njegova donošenja i usmjeravanje energije izvršne i zakonodavne vlasti na dugoročna, sustavna rješenja razvojnih problema Hrvatske, ipak ne valja zapostaviti priliku da građani iznesu svoje primjedbe Prijedlog zakona o strateškim investicijama. Uostalom, možda ih nešto od navedenoga i inspirira, a u tom slučaju, na stranicama Ministarstva gospodarstva nalaze se potrebni obrasci i ostale informacije kako bi mogli sudjelovati u javnoj raspravi sa zainteresiranom javnošću.
