Iako su saborski zastupnici prije koji dan po zaključenju 8. plenarne sjednice sedmoga saziva otplovili u ljetnu stanku do 15. rujna, dio njihovih kolega - članovi Odbora za europske poslove odradio je svoju prvu sjednicu, a i u saborske dvorane vratit će se već krajem kolovoza. U jesen, naime, kreću punom parom u sve ono što im omogućava nedavno konačno usvojen Zakon o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima.
S obzirom da je Hrvatska od 1. srpnja i formalno postala članica europske obitelji, od rujna će stvari u komunikaciji s Bruxellesom, pogotovo kada je riječ o zakonima, izgledati bitno drugačije, a svime će koordinirati Odbor za europske poslove, kojemu na jesen slijedi izrada Poslovnika Odbora te natječaj za šest vanjskih članova, a na sjednice, koje će biti održavane petkom, sudjelovat će i hrvatski članovi EU parlamenta.
Podsjetimo, u posljednji tren predloženim i usvojenim Zakonom o suradnji Sabora i Vlade u EU poslovima, Sabor je dobio nove ovlasti u zakonodavnom postupku EU-a i drugim europskim poslovima. S obzirom da Sabor nije izravno zastupljen u institucijama EU, kroz Odbor za europske poslove nadzirat će i pratiti rad Vlade, osim u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a za koje je nadležan Odbor za vanjsku politiku.
Od jeseni nova uloga Sabora
Između ostalog, donosit će Radni program za razmatranje stajališta RH, razmatrati dokumente EU-a i stajališta RH o dokumentima EU-a o kojima će moći donositi i zaključke, a razmatrat će i Vladina izvješća o sastancima Vijeća EU-a, sudjelovati u postupku predlaganja hrvatskih kandidata za tijela i institucije i tijela EU. Premijer ima obvezu jednom godišnje izvijestiti Sabor o sastancima Europskog vijeća u protekloj godini, a nakon svakog sastanka Vijeća u roku od 15 dana pisano o tome izvijestiti Odbor za europske poslove. Uoči svakog sastanka Europskog vijeća, Vlada će Odboru pisano dostaviti dnevni red i druge prateće dokumente te, ako postoji, nacrt zaključka Vijeća. Premijer će, po potrebi, na poziv predsjednika Sabora, na sjednici Sabora ili Odbora predstaviti stajališta RH na sastanku Europskog vijeća ili podnijeti izvješće o održanim sastancima Vijeća.
Kroz bazu EU dokumenata IPEX svi će saborski zastupnici, ali i cjelokupna javnost biti upoznati sa svim dokumentima Europske unije i svim europskim poslovima, a o pojedinim temama sukladno potrebi moći se raspravljati i na plenarnoj sjednici Sabora. Inače će o njima konačne zaključke donositi Odbor za EU poslove, pri čemu će u raspravama na tematskim sjednicama sudjelovati i drugi odbori kojih se ona tiče, primjerice o poljoprivrednoj politici raspravljat će i Odbor za EU poslove i Odbor za poljoprivredu. Za jesen su najavljene tematske sjednice o Europskom semestru te EU fondovima i kohezijskoj politici.
Litavski prioriteti predsjedanjem Vijeća EU
U međuvremenu, na prvoj sjednici Odbora za EU poslove, kojoj neki članovi Odbora, poput potpredsjednika HDZ-ova Gordana Jandrokovića nisu prisustvovali, voditelj Ureda veleposlanstva Republike Litve u Zagrebu Deividas Stankevičius predstavio je prioritete litavskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Istaknuo je da Litva devet godina nakon ulaska u EU prvi put preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijeća i osobitom čašću smatra to što Litva prva predsjeda najvećom EU do sada.
Iz njegova izlganja jasno je bilo da će litavskim predsjedanjem dominirati gospodarske teme, a glavni su ciljevi ostvarivanje vjerodostojne, rastuće i otvorene Europske unije. Litva će raditi na osiguranju održivosti financiranja, primjeni poboljšanog gospodarskog upravljanja, zaštiti financijskih interesa EU i država članica te poticanju zapošljavanja i gospodarskog rasta. Među najvažnijim zadaćama litavskog predsjedništva donošenje je niza europskih akata kojima će se osigurati početak primjene Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Litva će osobitu pažnju posvetiti i Istočnom partnerstvu i politici proširenja EU u okviru prioriteta osiguranja otvorenosti Europe.
