Vlast mora poštovati odredbu po kojoj se na temelju dovoljnog broja prikupljenih potpisa mora raspisati referendum, iako joj on i njegovi rezultati ne idu u prilog, podsjetio je jedan od tvoraca hrvatskog Ustava iz 1990. Branko Smerdel u Varaždinu, gdje je prošle srijede održan međunarodni okrugli stol s temom „Referendum narodne inicijative u Hrvatskoj i Sloveniji – ustavnopravno uređenje, iskustva i perspektive“.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o raspisivanju referenduma na temelju inicijative „U ime obitelji“ da se u Ustav unese odredba po kojoj je brak zajednica muškarca i žene, Smerdel je ponovio kako vlast mora poštovati odredbu da se na temelju dovoljnog broja prikupljenih potpisa mora raspisati referendum iako joj on i njegovi rezultati ne idu u prilog.
Smerdela s druge strane zabrinjavaju medijski istupi osoba koje su u doba Franje Tuđmana bile u oporbi i proganjane od tog „režima“, koje Smerdel naziva pripadnicima „lijevog centra“, a danas pozivaju na ignoriranje Ustava. „Također, i na drugoj strani ima glasnih ljudi, ali opasniji su oni koji imaju vlast u svojim rukama. Zato je važno da se oni 'svedu' u mirne vode, da se prilagode i poštuju odredbe Ustava", ocijenio je Smerdel.
Tužna povijest referenduma u Hrvatskoj
Međunarodni okrugli stol s temom „Referendum narodne inicijative u Hrvatskoj i Sloveniji – ustavnopravno uređenje, iskustva i perspektive“, održan u Varaždinu u organizaciji Hrvatske udruge za ustavno pravo, okupio je desetak uglednih hrvatskih i slovenskih profesora ustavnog prava s jednim od tvoraca hrvatskog Ustava iz 1990. Brankom Smerdelom te vodećim ustavnopravnim autoritetom u Sloveniji Cirilom Ribičičem na čelu.
Govoreći na okruglome stolu, Smerdel je istaknuo da bi takav skup trebao biti tradicionalan, a ovaj bi trebao rezultirati publikacijom kojom bi se nastavio pritisak na odgovorne u državi da što prije organiziraju javnu raspravu o zakonu o referendumu. Ustvrdio je da je Hrvatska bila opreznija kada su se donosile odluke o načinu raspisivanja referenduma što je rezultiralo tužnom povijesti referenduma građanske inicijative u Hrvatskoj, gdje je vlast uvijek pokušavala pronaći način da izbjegne njegovo raspisivanje. Dodao je da su nam dragocjena iskustva susjeda koji su imali znatno otvoreniji pristup referendumu, ali i određene probleme koji se rješavaju pokrenutom ustavnom reformom u Sloveniji.
Vezano uz tu reformu, Ribičič je objasnio da su se zbog odluke da raspisivanje referenduma u Sloveniji mogu pokrenuti građani prikupljanjem potpisa, ali i Državni svet, jedan od domova parlamenta i jedna trećina zastupnika, pojavila dva velika problema. Jedan od njih je taj što je Ustavni sud neprekidno bio pod velikim pritiskom zbog provjere mogu li određene situacije biti predmet referenduma, a drugi, još veći problem, ustvrdio je Ribičič, bio je izazivanje krize vlasti i ustavne krize.
„U Hrvatskoj se ponajprije mora poštovati Ustav“
Naime, zbog takve mogućnosti raspisivanja referenduma, svi 'nepopularni' zakoni koje je predlagala vlada, pogotovo u vrijeme gospodarske krize, na referendumu su se vrlo lako 'rušili'. Upravo zato donesene su promjene po kojima se u Sloveniji na referendumu na može raspravljati o određenim gospodarskim, financijskim i međunarodnim pitanjima, a za svako 'rušenje' zakona treba glasovati najmanje 20 posto svih birača.
Međutim, ta je odluka naišla na kritiku civilnog društva jer građanima praktički onemogućuje poništavanje odluka parlamenta. Ribičič se slaže s tom ocjenom jer tako središte moći u Sloveniji ima vlada, koja preko predsjednika političkih stranaka nadzire zastupnike i parlament, a ne obratno, kako bi trebalo biti. On se zauzima za reformu da predsjednik Republike Slovenije ima pravo veta na svaki zakon o kojem bi konačnu odluku donosio Ustavni sud, čime bi se u Sloveniji ojačala pozicija Ustava i Ustavnog suda. Upravo rasprava o iskustvima Slovenaca i prijedlozi hrvatskih stručnjaka rezultirat će publikacijom, najavljenom za listopad, rekao je Smerdel još jedanput ističući da se u Hrvatskoj ponajprije mora poštovati Ustav.
