Postaju li zastupnici drugorazredni u političkom životu?

26. lipnja 2013.

Višesatna rasprava o novom Poslovniku o radu Sabora, koja se vodila pred petnestak članova Sabora, kretala se između oporbene kritike da će novi Poslovnik oduzeti i umanjiti prava zastupnika i istupa članova parlamentarne većine, koji su tvrdili da Poslovnik unosi nove kvalitete i čini učinkovitijim rad Sabora.

U ime Kluba zastupnika Hrvatskih laburista Dragutin Lesar je kazao da Prijedlog poslovnika oduzima pravo govora zastupnicima i daje veću ulogu Vladi. Vlada ima mogućnost blokirati svaki prijedlog na Saboru, a saborska većina pokuzuje ovim pravilnikom mišiće oporbenoj manjini, kazao je i najavio da će se Labursti ponašati u skladu s postojećim Poslovnikom i ignorirati novi Poslovnik. Ovakav poslovnik nećemo trpjeti, zaključio je Lesar.

Slično je najavio i Davorin Mlakar u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Inzistiranje na tom tekstu natjerat će zastupnika da rade po odredbama starog Poslovnika, kazao je Mlakar upozorivši da saborski zastupnici postaju drugorazredni u političkom životu.Optužio je vladajuće za „besraman pokušaj“ da dodatno učine potpuno neinteresantnim rasprave u Saboru te, kako je rekao, da kastriraju sve zastupnike jer im onemogućavaju da govore.

Goran Beus Richembergh uzvratio je u ime Kluba zastupnika HNS-a da je Poslovnik dobar jer je uvažio 17 vrlo važnih prijedloga iz rasprave, te uveo izvješće Vlade koje je HNS predlagao u prošlom sazivu Sabora ali ga je Vlada bila odbila. Zbog toga, kaže, HNS podržava ovakav Poslovnik.

Raspravu je zaključio SDP-ov zastupnik Peđa Grbin koji je ustvrdio da pored pozitivnih obilježja Poslovnika, koji su navedeni u raspravi, čeka niz amandmana za kojih se dio nada da će biti usvojen i da će novi Poslovnik o radu Sabora „biti bolji od postojećeg“.

Iznimno limitiranje vremena za rasprave o nekoj temi

Predsjedništvo Hrvatskoga sabora moći će, iznimno, predložiti da rasprava o nekoj temi traje točno određeno vrijeme, a da se vrijeme za političke stranke rasporedi u skladu s njihovom zastupljenosti, najavio je raniej Grbin, inače i predsjednik Odbora za Ustav i Poslovnik.

Intencija tog rješenja nije ograničiti pravo na raspravu, nego kvalitetnije organizirati rad, znati kad će se o čemu raspravljati, rekao je Grbin predstavljajući Saboru konačnu verziju Poslovnika. Kvaliteti saborskoga rada trebao bi, kaže, pridonijeti i godišnji plan zasjedanja čije se donošenje, također, definira u Poslovniku.

Poslovnik donosi još novina – preimenovano je godišnje izvješće koje će svake jeseni premijer podnositi Saboru – umjesto izvješća o radu vlade i stanju u državi, zvat će se izvješće vlade o uočenim pojavama, problemima i stanju u društvu.

Uređuje se djelovanje Sabora u europskim poslovima s obzirom na to da 1. srpnja Hrvatska pristupa Europskoj uniji. Osniva se Odbor za europske poslove koji postaje središnje tijelo za obavljanje europskih poslova Sabora, a na njegove će se sjednice pozivati i hrvatski europarlamentarci.

Odbor će donositi radni program za razmatranje hrvatskih stajališta, razmatrati izvješća vlade o sastancima Vijeća EU-a, sudjelovati u postupku predlaganja hrvatskih kandidata za tijela i institucije EU-a itd. Novi Poslovnik omogućuje osnivanje kluba zastupnika i političkim strankama i nezavisnim zastupnicima ako zajedno imaju tri zastupnika, što dosad nije bilo predviđeno.

U konačnom tekstu Poslovnika odustalo se od prvotne nakane da se na predstavljanju nove vlade raspravlja samo o njezinu programu, ne i o kandidatima za njezine članove, ali je zadržano rješenje po kojemu će se pri naknadnom imenovanju člana vlade o tome raspravljati samo u mjerodavnom odboru, a ne i u Saboru, koji će samo glasovati o povjerenju. Planirano je da novi Poslovnik stupi na snagu 1. srpnja.

 

chevron-right