Prebrojavanje glasova i par dana nakon završenih lokalnih izbora izazavalo je različite reakcije. Dok su u Omišu građani digli bunu, u Splitu je sve riješeno, a u Belišću će nakon odluke Ustavnoga suda ipak u nedjelju 16. lipnja biti ponovljeni izbori na dva biračka mjesta. Odluka Ustavnoga suda, međutim, važna je u svjetlu naglaska na edukaciju kao zadaću Državnog izbornog povjerenstva te smjernicu da prebrojavanje glasova treba biti iznimka, a ne pravilo – bez obzira na to koliko razlika bila mala.
Ustavni sud uvažio je žalbu HDSSB-ovog kandidata za gradonačelnika Belišća, čiji je protukandidat dobio jedan glas više, i poništio odluku Županijskog izbornog povjerenstva o priznavanju dva naknadno pronađena listića koja su nedostajala u svim prethodnim brojanjima biračkog odbora.
U svojem obrazloženju Ustavni sud ističe kako, zbog brojnih nepravilnosti u ponovnom prebrojavanju listića i „u svjetlu činjenice da je razlika u broju glasova za jednog odnosno drugog kandidata samo jedan glas, a da su sporna dva glasačka listića, mora uvažiti stroge zahtjeve koji se postavljaju u izbornom pravu. Postupak glasovanja potrebno je ponoviti na dva biračka mjesta koja su povezana sa spornim listićima jer se samo na taj način može otkloniti svaka sumnja u poštenost izbora za gradonačelnika grada Belišća i njegove zamjenike i osigurati vanjski dojam njihove demokratičnosti i transparentnosti“.
Prebrojavanje glasačkih listića kao iznimka
Međutim, Ustavni sud je svojom odlukom skrenuo pozornost na još nekoliko izuzetno važnih stvari, naime, polazeći od pravne relevantnosti i utjecaja koji radnja "pregledavanja cjelokupnog izbornog materijala po pojedinim biračkim mjestima", to jest ponovno prebrojavanje glasačkih listića ima u izbornom procesu, Ustavni sud dužan je utvrditi da razlozi zbog kojih se ta radnja može dopustiti uvijek moraju biti objektivno opravdani, dostatni i relevantni te podrobno i jasno obrazloženi“.
Ustavni sud dalje utvrđuje da je „nedopustivo ponovno prebrojavanje glasačkih listića samo zbog toga što rezultati izbora pokazuju da je razlika u dobivenim glasovima između kandidata mala. Ni razlika u samo jednom glasu između kandidata nije sama po sebi razlog za ponovno prebrojavanje glasačkih listića. Kad bi zakonodavac htio da razlika u broju glasova između kandidata bude pravno relevantan razlog za ponovno prebrojavanje glasačkih listića, on bi bio dužan o tome propisati opće pravno pravilo, jednako za sve, u kojem bi odredio razliku u glasovima koja za sobom povlači zakonsku obvezu ponovnog prebrojavanja glasova“.
„Međutim, sve dok takvo zakonsko pravilo ne postoji i sve dok se ne primjenjuje na sve jednako, Ustavni sud ponavlja da ponovno prebrojavanje glasačkih listića smije biti samo iznimka, objektivno opravdana i utemeljena na dostatnim i relevantnim razlozima koji moraju biti podrobno i jasno obrazloženi“.
DIP zadužen za objektivna pravila
„Zadaća je DIP-a da u tom pitanju standardizira izbornopravnu praksu. DIP je dužan, u suradnji sa županijskim, gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima, osigurati da svaki član biračkog odbora bude pravodobno upućen u tipične načine različitog označavanja glasačkih listića u praksi i da bude osposobljen jasno razlikovati one koji se smatraju važećima od onih koji se smatraju nevažećima. Objektivna pravila u tom pitanju u prvom redu treba izgrađivati DIP u okviru svoje nadležnosti, pri čemu mogu pomoći iskustva drugih izbornih povjerenstava. Ustavni sud, kao žalbeni i nadzorni sud u izbornim postupcima, to čini samo supsidijarno“.
Da stvari ne štimaju na terenu, dojavljivali su i GONG-u promatrači te pojedini članovi biračkih odbora diljem Hrvatske, upozoravajući da „na edukaciji za biračke odbore kao i uputama za biračke odbore nije bilo dodatno pojašnjeno što su važeći, a što nevažeći listići. Bila je navedena samo zakonska odredba o tome, a primjerice za EU referendum bio je slikovni prikaz s objašnjenjima za proglašenje važećih/nevažećih listića, dok za lokalne izbore to nisu uvrstili u materijal. Tako su birački odbori sve listiće koji su imalo odskakali od "samo jedan broj je zaokružen" proglašavali nevažećim“.
DIP upire prstom u „inventivne birače“
Premda priznaje da „moramo još puno raditi na izbornom zakonodavstvu“, predsjednik DIP-a Branko Hrvatin, međutim, kako je rekao gostujući na Media Servisu, smatra da su „članovi naših biračkih odbora dovoljno educirani po tom pitanju, ali da su naši birači 'jako inventivni' kada je u pitanju zaokruživanje, precrtavanje ili dopisivanje na izborne listiće“.
„S obzirom da o važećim i nevažećim listićima odlučuje birački odbor na licu mjesta, ključ leži u kvalitetnoj i sustavnoj edukaciji biračkih odbora. Koliko nam je poznato, za sada svi članovi biračkog odbora ne prolaze edukaciju, a ona bi se posebice trebala odnositi na objašnjavanje članovima koji je listić važeći, a koji nevažeći. Stoga, smatramo da osim edukacije, treba osustaviti i sastav biračkih odbora te proces njihova imenovanja kako bismo imali kvalitetnije biračke odbore koji bi znali kvalitetno provoditi izborni proces na samom biračkom mjestu, a sve to zadaća je DIP-a“, ističe Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a. Zaključuje da su „svjesni kratkih rokova u izbornom postupku, međutm, DIP bi u suradnji s Mnistarstvom uprave trebao raditi na izmjenama zakona, predlagati poboljšanja kako bi se ti rokovi produžili da bismo imali novi sustav imenovanja biračkih odbora“.
