U sklopu Programa dobrog upravljanja, tijekom 2012. godine, Istraživački centar GONG-a krenuo je u potragu za novim analitičkim pristupima praćenju djelovanja institucija vlasti. Naš je novi alat Indeks dobrog upravljanja u Hrvatskoj – DUH, kao podloga za uzajamnu usporedbu, dugoročno evidentiranje promjena i što je najvažnije, dobrovoljno učenje i poboljšanja u upravljačkim praksama državnih institucija, s obzirom na kontekstualizirane kriterije otvorenosti, odgovornosti i djelotvornosti upravljanja.
Cilj nam je prepoznati negativne obrasce, ali i afirmirati pozitivne iskorake prema dobrom upravljanju, u okružju opterećenom otpornom kulturom tajnosti i klijentelizma, mnoštvom neusklađenih propisa i manjkom ljudi s primjerenim znanjima i vještinama. No, na kraju formalne faze europeizacije – skoro desetljetnog pristupanja RH EU- nadamo se da je napokon došlo vrijeme za promišljenu brigu o javnom upravljanju, budući da napokon popušta visoki tlak urgentnosti u izradi zakona i prekrajanju institucija s minimumom pažnje spram njihove društvene, dugoročne svrhe.
Kako bismo razvili analitički alat koji će uistinu prepoznati specifičnosti hrvatskog konteksta, u ovoj početnoj godini, odlučili smo da ćemo s Indeksom DUH-a krenuti od centra upravljanja prema periferiji. Tako smo za početak razvili pokazatelje za ministarstva, Vladu i njezine urede te Sabor. No, svjesni smo da ovu centralnu razinu upravljanja čini i raznoliko mnoštvo upravnih organizacija s nizom važnih regulatornih i izvršnih funkcija koje često u javnosti nailaze na podozrenje i nerazumijevanje. Radi se o famoznim agencijama.
Radi upoznavanja tih egzotičnih pojava u hrvatskom upravnom prostoru, obratili smo se našoj vodećoj stručnjakinji za fenomen agencifikacije – dr.sc. Anamariji Musi s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Instituta za javnu upravu. Njezina studija koja je pred vama na pristupačan način pruža pregled u osnove teorije i širi europski kontekst osnivanja agencija, njihov razvitak i obilježja u Hrvatskoj. Posebno je korisno što nudi i prijedlog kriterija i preporuka za procjenu i razvitak dobrog upravljanja u agencijama, naslanjajući se na europske standarde, ali i domaće boljke.
Istraživački protokol u prilogu studiji poslužit će za izradu dubinskih studija slučaja pojedinih agencija kako bi se uočile specifičnosti izazova pojedine organizacije, uronjene u različita, gusta polje veza i interesa poput tržišta elektroničkih medija, poljoprivrednih subvencija, javnih podataka ili pak obrazovanja.
Nimalo slučajno, ova studija pojavljuje se u trenutku kada Ministarstvo uprave, po prvi puta ikad, poduzima mjere za ujednačavanje i uređenja stanja u agencijama. Nadamo se da će ova studija biti od koristi raznolikoj zainteresiranoj publici – političarima i upravljačima, službenicima i izvršiteljima, konzultantima i analitičarima te studentima, novinarima i aktivistima – svima kojima je stalo da dobro upravljanje uistinu i zaživi u hrvatskoj upravnoj praksi.
