Građani imaju pravo na dobru upravu, čiji cilj treba biti maksimaliziranje zajedničkog dobra, a ne partikularni interesi od građana udaljenih političara. Za izlazak iz takve situacije kao jedino smisleno rješenje nameće se suradnja cijeloga društva i dobro upravljanje kao ljepilo dobre vladavine bez koje nema demokracije – istaknuto je na otvaranju konferencije «Pravo na dobru upravu u hrvatskoj praksi" u organizaciji GONG-a, čiji je Istraživački centar predstavio rezultate Indeksa DUH-a.
«Opće je mjesto da živimo u doba krize koja ima brojne aspekte, no dva su nesporna i odnose se na to da je riječ o gospodarskoj i političkoj krizi, a zanimljivo je pitanje kako mediji i političari vide ta dva tipa krize. Naime, odaziv građana, ne samo u Hrvatskoj, sve je manji i sve manje vjeruju u političare i političke institucije te su sve manje zadovoljni funkcioniranjem demokracije. Štoviše, sve je veći broj građana koji počinju sumnjati u načelo demokracije što je vrlo opasno, kao i to da gube povjerenje u politiku kao sferu koja treba maksimizirati zajedničko dobro. Za većinu njih ona je sfera gdje se maksimaliziraju partikularni interesi», upozorio je Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti i predsjednik Vijeća GONG-a.
«Kriza zahtijeva određena rješenja pri čemu je važno znati da je ekonomska kriza posljedica političke krize, koja se dogodila kad se politička klasa udaljila od građana i kada je povjerovala u neograničenu moć tržišta, odnosno kada je ekonomija postala važnija od politike. U tom kontekstu treba nadići ovo stanje i politička kriza treba biti riješena, a reforma državne uprave jedan je od načina kako vratiti povjerenje građana u političku klasu. U tom smjeru ide i uloga civilnoga društva, koje je ne samo pas čuvar koji laje kada vlast loše radi, nego ima i mogućnost biti partner u suradnji s političkom klasom u cilju poboljšanja postojećeg stanja», zaključio je Šalaj.
Sustavni nered u sustavu
Nemojte ljudima zagorčavati život, osim ako baš nije nužno – na tom bi tragu, a kako je u šali primijetio i ministar uprave Arsen Bauk, trebao funakcionirati sustav državne i javne uprave. Zasad, to unatoč svim poboljšanjima učinjenim u posljednje vrijeme, još uvijek nije slučaj, a na neke od poteškoća unutar sustava s kojim se susreo kroz Registar i centralizirani obračun plaća zaposlenih u državnim službama podsjetio je i sam Bauk.
Dio problema, kazao je, leži u subjektivnim teškoćama u vidu opstrukcije onih kojima tako uređen sustav ne bi odgovarao, a dio u objektivnim problemima tehničke prirode. No, plan je završiti tu priču do kraja 2014., najavio je ministar i zaključio je da država vapi za uređenim sustavom: «Iako je u sustavu vladao sustavni nered, ne želimo da iza nas ostanu nelogičnosti i cilj je propisati što više stvari, bez nesuglasja među zakonima. Ponekad pritom imate na vratu civilne udruge, nekad opravdano, nekad ne, ali oni nas tjeraju da budemo bolji i da lakše objasnimo naše odluke, a ja pritom češće osjećam pomoć, nego pritisak».
Loše pravosuđe vodi u lošu ekonomiju
«Transparentnost je jedna od izuzetno važnih stvari i jedina kontrola svega što se događa, ali imate i situacije u kojima ne želite da javnost utječe na donošenje odluka i pravosuđe je tu specifično. No, s obzirom da je, dakle, javnost jedina kontrola ukupnih procesa i tu smo napravili određene pomake pa tako od prošloga tjedna, primjerice funkcionira e-spis i na webu građani mogu vidjeti u kojoj je fazi njihov proces. Sljedeći bi trebali biti dokumenti i to je jedna od načina ispunjavanja zakonske obaveze da su susdski postupci javni», istaknuo je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Požalio se, brišući znoj s lica u iškekivanju rezultata, kako reče u šali, i on da su «otpori pri promjeni zakona bili veliki i to zbog nerazumijevanja da je i pravosuđe servis, koji se plaća iz poreza i da građani imaju pravo na očekivanja da on funkcionira, kao i upozorio na pojavu feudalizacije, naime, rješenje iste situacije bit će različito ovisno o tome gdje se rješava. Naravo, i u pravosuđu postoji percepcija i uvijek će biti pedest posto nezadovoljnih koji su izgubili spor, a uvjereni su da su oni u pravu pa će reći da je sudac potkupljen, kao i kada je riječ o tome da su postupci dugotrajni».
«Međutim, tada je riječ o neorganiziranosti, jer korupcija iako postoji» priznaje ministar», «ipak je manja od percepcije, no postoji pad povjerenja, a pravosuđe je osjetljiv sustav u kojemu se to ne smije događati i dobra uprava je jedan od osnovnih alata za borbu protiv korupcije. Štoviše, postoji i poveznica, pokazuju istraživanja na europskoj razini, između lošeg pravosuđa i kao posljedice loših ekonomskih rezultata. Stoga je ovo jedan od alata na kojemu ćemo inzistirati i antikorupcijska borba neće biti gotova ulaskom u Europsku uniju, naime, stanje će biti moguće pratiti kroz Europski semestar, Schengen te monitoringu svih pravosuđa na razini Europske unije, koji se pokreće, kao i dvogodišnje izvješće o stanju korupcije u koje će biti uključeni i Hrvatska. I mi to, kao i uvijek, trebamo i radit ćemo zbog svojih problema koje želimo riješiiti, a ne da bismo ispunili nečije kriterije», zaključio je ministar Miljenić.
Bez dobre vladavine nema demokracije
Prema GONG-ovom istraživanju „Dobro upravljanje u Hrvatskoj – DUH“, Ministarstvo uprave, Vladin Ured za udruge i Ministarstvo turizma najbolji su upravljači u Hrvatskoj, a priznanja zapravo najmanje lošima kad se uzme u obzir cjelina istraživanja, dodijelio je Jurica Malčić, bivši pučki pravobranitelj i član Vijeća GONG-a, poručivši: «Poštenje, otvorenost, transparentnost i odgovornost uprave prema općoj javnosti sastavni je dio dobre vladavine, bez koje nema istinske demokracije i mogućnosti smislenog i punog sudjelovanja građana u demokratskom životu. Stoga je potrebno isticati uspješnost onih koji su u tom smislu najviše napravili, a često se zaboravlja da je pravo na dobru upravu jedno od temeljnih prava prema Europskoj povelji prava».
«U hrvatskim uvjetima dobro upravljanje je moguće, ali potrebno je sustavno pristupiti problemu, uz političku volju da bi se javnim sustavom dobro upravljalo. Stoga smo željeli afirmirati dobro upravljanje jer se ono ne događa slučajno, nego je rezultat političke volje. Reforma državne uprave je strateški projket čiji će rezultat biti dobro upravljanje», istaknula je voditeljica Istraživačkog centra GONG-a Nives Miošić, koja je zajedno sa suradnicama Marinom Škrabalo iz GONG-a te Mihaelom Bronić iz IFJ-a predstavila Istraživanje DUH-a, koje zajedno s pratećim prezentacijama i poveznicom na Bazu podataka DUH možete pogledati ovdje.
