Hrvatski građani ove će godine 14. travnja prvi put glasovati na izborima za Europski parlament kako bi izabrali 12 zastupnika koji će ih predstavljati u aktualnom sazivu Europskog parlamenta, čiji mandat istječe u proljeće sljedeće godine. Naime, članove EP-a bira se na petogodišnji mandat koji počinje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora, a može biti produžen ili skraćen prema odluci Vijeća Europske unije o određivanju novog izbornog razdoblja.
Premda će „pravi“ izbori za Europski parlament biti održani u svibnju 2014. godine, naime, tada aktualnom sazivu EP istječe mandat, hrvatski građani će s obzirom da bi Hrvatska 1. srpnja trebala postati članicom EU, u kratkom vremenu svoje europarlamentarce birati dvaput. Dakle, prvi put 14. travnja ove godine za kada je hrvatski predsjednik Ivo Josipović raspisao izbore te idući put u proljeće sljedeće godine kao i građani preostalih 27 članica EU.
Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, Sabor je iz redova svojih zastupnika imenovao promatrače u Europski parlament, razmjerno udjelu u sastavu Sabora. Broj promatrača odgovara broju zastupnika na koji Hrvatska ima pravo na temelju Ugovora o pristupanju Europskoj uniji. Početkom ožujka predsjednik Hrvatske, koji donosi Odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament, odredio je nakon konzultacija s glavnim dionicima 14. travnja kao datum izbora hrvatskih zastupnika za Europski parlament.
Premda stavljajući ovaj put po strani sve prijepore oko datuma održavanja izbora, no vezano uz reprizu izostanka kvalitetne komunikacije Vlade i Državnoga izbornog povjerenstva s građanima kojima su nasušno potrebne informacije o čemu se uopće radi, potrebno je za početak objasniti što su izbori za Europski parlament i o kakvoj je instituciji riječ, tim više što je u slučaju Hrvatske riječ o posve novom izbornom modelu.
Europski parlament središnje je predstavničko tijelo Europske unije i jedino čijih nešto više od 750 zastupnika na pet godina tajnim glasovanjem izabiru izravno građani EU na neposrednim izborima temeljem općeg, slobodnog i jednakog biračkog prava, i to prema proporcionalnoj zastupljenosti preferencijalnim glasovanjem.
Hrvatska proba za prave EU izbore i jačanje legitimiteta EP
Primjenjuje se razmjerni izborni sustav, a broj predstavnika svake zemlje utvrđuje se sukladno broju stanovnika. Glasuje se na glasačkom listiću na kojem su navedene liste kandidata, a teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan njezinih granica predstavlja jednu izbornu jedinicu. Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
Pravo na sudjelovanje u diobi za člana EP ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje pet posto danih glasova birača. Iako se zastupnici biraju prema nacionalnim kvotama, oni na europskoj razini nisu politički organizirani na nacionalnom kriteriju, nego prema političkim opredjeljenjima. Statistike Europskog parlamenta pokazuju da zastupnici uglavnom poštuju stranačku disciplinu pa rijetko glasuju suprotno preporukama svoje političke skupine.Važno je pritom reći da u EP nikada nijedna stranačka skupina nije imala apsolutnu većinu i stoga se većina odluka donosi dogovorom najvećih političkih skupina.
Tri su bitne funkcije Europskoga parlamenta: zakonodavna funkcija, nadzor nad Europskom komisijom te usvajanje proračuna EU. Kao i svaki parlament, i ovaj djeluje kroz odbore, a njihov broj i područja koja pokrivaju prati područja nadležnosti EU. Prema Lisabonskom ugovoru, Europsko vijeće treba predložiti predsjednika Europske komisije u skladu s rezultatima izbora za Europski parlament.
U općoj hijerahiji izbora, izbori za Europski parlament svrstavaju se još uvijek u izbore drugoga reda u odnosu prema nacionalnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima kao izborima prvog reda. Obilježuju ih slaba izborna participacija, kojoj nacionalne vlade nastoje doskočiti tako da europske izbore organiziraju istodobno s nacionalnim. Također, već se neko vrijeme raspravlja kako povećati interes za europske izbore jer niska izlaznost dovodi u pitanje i legitimitet Europskog parlamenta.
