Vlada Zorana Milanovića je nekonzistentna, a premda su učinjeni neki pozitivni pomaci, no ipak sporadični, ostaje gorak okus da je promjena premalo u odnosu na očekivanja, upozorila je Platforma 112 ocjenjujući prvu četvrtinu mandata Kukuriku Vlade na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava.
Predstavljajući svoje drugo izvješće o radu Vlade u smislu ispunjenja 112 zahtjeva koje je Platforma istaknula pred izbore u prosincu 2011., 70-ak organizacija civilnoga društva kao najveću zamjerku aktualnim vlastodršcima istaknulo je njihovu nedosljednost. Naime, nakon prvoga izvješća povodom prvih 112 dana vlasti, pri čemu su uočeni određeni pozitivni pomaci, „istovremeno je porazna činjenica da je najmanje pozitivnih pomaka napravljeno za one koji su najviše propatili u procesu društvene tranzicije - civilne žrtve rata, nacionalne manjine, radnike i mlade“, upozorio je Eugen Jakovčić iz Centra za suočavanje s prošlošću - Documenta.
Korak naprijed uz tapkanje u mjestu
"Na žalost, veliki zaokret od partitokracije prošle vlasti, vođene dvostrukim mjerilima i kratkoročnim dobitima, prema demokratskoj vladavini koja realizira viziju vladavine prava, društvene pravde i održivog razvoja nije se dogodio“, konstatirala je Saša Šegrt iz Transparency Internationala Hrvatske nakon što je nabrojala pozitivne promjene koje se odnose na jačanje transparentnosti i donekle na otvorenost institucija vlasti. Riječ je, između ostalog, o donošenju Zakona o pravu na pristup informacijama, opsežnijoj primjeni Kodeksa savjetovanja sa zainterisiranom javnošću u postupcima donošenja zakona (premda je ploča promijenjena u slučaju Zakona o strateškim investicijama) te izmjeni Zakona o javnom okupljanju i započetom sređivanju Registra birača.
Međutim, „potpuno je neshvatljivo da i godinu dana nakon promjene vlasti sustav besplatne pravne pomoći i dalje ostaje nepristupačan za većinu onih kojima su pravne usluge potrebne, a ne mogu si ih sami platiti. Uz to, zbog sve manjeg interesa domaće i međunarodne javnosti, počinitelje ratnih zločina sve je teže procesuirati. Vlada nije napravila pozitivne pomake niti u procesu povratka izbjeglog stanovništva i njegovog stambenog zbrinjavanja, a nije došlo ni do nikakvih pomaka u zapošljavanju, niti je Vlada našla način obeštećenja civilnih žrtava rata u smislu otpisu troškova izgubljenih parnica“, pobrojao je Jakovčić.
Zašto je Milanoviću demokracija ponekad (pre)skupa?
Također, nastavio je, „vlast uporno izbjegava revidirati propise o referendumu kako bi ga građani napokon i u stvarnosti mogli pokrenuti , jer iako su Dubrovčani nedavno uspjeli sakupiti potreban broj potpisa potreban za raspisivanja referenduma o golf projektu na Srđu, u javnosti se na sve načine pokušava opstruirati njegovu provedbu“. Da Vlada ima dvostruka mjerila, uočila je i Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava: „Premijer Zoran Milanović je povodom najave održavanja izbora za Europski parlament rekao da demokracija nekad može biti i skupa, ali to nije problem za razliku od referenduma za Srđ“.
Stoga, „želimo da se Vlada prvenstveno pozabavi suzbijanjem naslijeđenih nepravdi - povratkom izbjeglih, stanarskim pravima, obeštećenjem civilnih žrtava rata te osiguravanjem sustava besplatne pravne pomoći“, naglasila je Jelena Berković iz GONG-a, zaključivši: „Od Vlade i Sabora tražimo jasan zaokret koji će ići u smjeru vladavine prava i održivog razvoja. Istovremeno, bitno je da u fokus stavi nužnost reforme javne uprave koja je još uvijek neučinkovita i održivi razvoj, odnosno da donese odluke koje će ići u smjeru odgovornog korištenja javnih resursa".
U tom smislu Hrvatskoj je potrebna, smatraju u Platformi 112, nova Strategija održivog razvoja Hrvatske kao krovna politika koja će osigurati usklađeni razvoj lokalnih zajednica, regija i društva u cjelini te djelotvoran nadstranački nadzor nad svim reformama proisteklima iz pregovora s Europskom unijom u Poglavlju 23 u vidu novog parlamentarnog tijela. Bilo bi to Nacionalno vijeće za vladavinu prava i zaštitu javnog interesa, koje bi uključilo i predstavnike civilnog društva i stručne javnosti tako da se onemogući stranačko preglasavanje, a surađivalo bi i s institucijama Europske unije.
Hoće li Vlada uhvatiti posljednji vlak?
S obzirom i na dosadašnje sudjelovanje u pregovorima s EU Platforme 112, i predstavljeni će izvještaj poslužiti kao nadopuna za izvještaje i promišljanja Europske komisije, Europskog parlamenta i država članica EU o ispunjenju pristupnih obveza, održivosti reformi i kapacitetima Hrvatske da djeluje kao uspješna i odgovorna članica.
U međuvremenu, ostaje baktati se protiv političke podobnosti kao ključnog, ako ne i jedinog kriterija za dobivanje i ostajanje na istaknutim pozicijama. „Vlada jest političko tijelo, no iznenađena sam procesima i načinom izbora te nejasnim kriterijima. U slučaju Mirele Holy imamo jako podignutu ljestvicu gdje je integritet osobe doveden u pitanje jednim e-mailom, dok imamo slučajeve da se, primjerice razgovaralo o kandidatima za Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, a oni su skrivali svoje životopise“, podsjetila je Berković.
U slučaju Milanovićeve Vlade „ljestvica je sada ispod zemlje i morat ćemo kopati da bismo našli tu moralnu vertikalu. Uhljebljenost i pokazivanje zahvalnosti za političku podobnost i dalje su uočljivi pa kod dobivanja posla osoba koja nije niti u jednoj političkoj stranci - nema nikakve šanse“, kazala je Sarnavka rekavši da „Vlada hvata posljednji vlak za održivu demokraciju dostojnu građana i građanki Hrvatske“.
