Neovisnost novinara, zaštita od političkih i ekonomskih pritisaka, transparentnost vlasništva te poštivanje profesionalnih i etičkih standarda – naglasci su iz Rezolucije o medijskim slobodama koju je izglasao Odbor za građanske slobode Europskoga parlamenta. Štoviše, da bi se spriječilo prekomjernu medijsku koncentraciju te zaštitilo slobode novinara i medija, Odbor je predložio medijski monitoring na razini EU.
Promjene u medijskim zakonima i omogućava li se njima uplitanje vlasti u medije trebali bi na godišnjoj razini pratiti Europska komisija, Agencija za temeljna prava i/ili Europski sveučilišni institut i Centar za medijski pluralizam i medijske slobode, a njihovi bi nalazi trebali biti objavljeni u godišnjem izvještaju praćeni preporukama što bi trebalo postati uobičajena demokratska praksa, predložio je Odbor za građanske slobode Europskoga parlamenta.
Rezolucija o medijskim slobodama poseban naglasak stavlja na neovisnost novinara, ne samo od unutarnjih pritisaka - urednika, izdavača ili vlasnika, nego i od vanjskih: političkih ili ekonomskih lobija te drugih interesnih skupina. Naglašava se također i važnost neovisnosti urednika radi sprječavanja vlasnika, vlada ili drugih zainteresiranih strana da se miješaju u sadržaj vijesti.
Europskoj komisiji upućen je poziv na izradu prijedloga pravnih instrumenata koji bi osigurali da zemlje članice obvežu medijski sektor na razvoj profesionalnih standarda i etički kodeks što uključuje obvezu isticanja razlika između činjenica i mišljenja u izvještavanju, potrebu točnosti, nepristranosti i objektivnosti, kao i poštovanja privatnosti te obvezu ispravka netočne informacije i pravo na odgovor.
Registrom vlasništva nad medijima do transparentnosti i neovisnosti
Posebnu zabrinutost izražava se zbog netransparentnosti vlasništva u europskim medijima pa je EK i zemljama članicama upućen poziv da osiguraju transparentnost kako bi se jasno mogao utvrditi identitet vlasnika, financije i pretjerana medijska koncentracija. Medijske organizacije treba spriječiti u prikrivanju posebnih interesa i građanima omogućiti da provjere kakvi interesi stoje iza medija zbog čega bi, smatra Odbor, pojedinosti o stvarnim vlasnicima medija trebale biti javne kroz svojevrsni jedinstveni europski registar vlasništva nad medijima.
Zemlje članice se pozivaju da uspostave jasne kriterije za imenovanje čelnika javnih medija, upravnih i medijskih vijeća te regulatornih tijela u skladu s načelima neovisnosti, integriteta, iskustva i profesionalnosti te da uspostave jamstva za neovisnost medijskih vijeća i regulatornih tijela od političkog utjecaja vlade, parlamentarne većine ili bilo koje druge društvene skupine.
U rezoluciji se također kaže i da treba sačuvati izbalansirani europski dualni sustav u kojem privatni i javni mediji imaju svoju ulogu, pri čemu se naglašava da privatni mediji imaju slične zadaće u vezi s informacijama kao i javni, a posebno se ističe potreba jamčenja profesionalne neovisnosti nacionalnih novinskih agencija.
Odbor smatra i da treba podupirati istraživačko i etičko novinarstvo, omogućiti pristup različitim medijima te osigurati pravnu pomoć novinarima koji štite povjerljive izvore i zviždače. EK bi trebala napraviti studiju o utjecaju krize i nesigurnosti radnih mjesta u novinarskoj zajednici s ciljem analize i pokušava popraviti svoje posljedice za medijsku slobodu i pluralizam jer su novinari i mediji neophodni da bi se osiguralo odgovornost vlasti.
Podsjetimo, zbog sve lošijeg stanja po pitanja pluralizma medija oko stotinu udruga i profesionalnih organizacija pokrenulo je Europsku inicijativu za pluralizam medija, čiji je cilj harmonizacija nacionalnih regulativa koje se odnose na vlasništvo u medijima i njegovu transparentnost, sukob interesa i nezavisnost tijela koja nadgledaju rad medija.
